1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Europska izbjeglička politika pred prekretnicom

Ulaskom u Europsku uniju i u Hrvatskoj bi se mogao povećati broj izbjeglica i tražitelja azila. No u Europi je za izbjeglice iz čitavog svijeta Njemačka još uvijek cilj broj 1.

Izbjeglice pred Italijom

Flüchtlinge Boot

"Politički progonjeni uživaju pravo azila." Oko ove kratke rečenice iz njemačkog Temeljnog zakona (ustava) se prije dvadeset godina u Njemačkoj vodila žestoka politička rasprava. U jeku navale izbjeglica iz ratom zahvaćenih zemalja nastalih nakon raspada Jugoslavije, i još uvijek pod teškim financijskim teretom njemačkog ujedinjenja, tema izbjeglica i tražitelja političkog azila u Njemačkoj se pretvorila u prvoklasni politički problem. Rasprava je rezultirala postroženjem zakona o pružanju političkog utočišta što je broj tražitelja azila u roku samo jedne godine smanjilo s 440.000 na 100.000.

Srbija na prvom mjestu

Tražitelji političkog azila u Njemačkoj

Tražitelji političkog azila u Njemačkoj

No 20 godina nakon posljednje velike promjene zakona o azilu u Njemačkoj se opet povela rasprava o odnosu prema izbjeglicama i svima onima koji u Njemačkoj traže utočište. Sa 64.000 azilanata Njemačka se nalazi na drugom mjestu po broju tražitelja azila, nakon SAD-a i ispred Francuske i Švedske. No pogled na statistike koje govore iz kojih zemalja tražitelji azila dolaze u Njemačku je pomalo iznenađujući. Dok drugo i treće mjesto za Afganistan i Siriju na ovoj ljestvici ne čude, prvo mjesto za Srbiju je ipak neočekivano. Iako se zahtjevi za azilom iz zemalja poput Srbije gotovo bez iznimke odbijaju, ove statistike su voda na mlin kritičarima njemačkog sustava političkog azila koji često govore o zlouporabi. Pritom je spremnost udomljavanja onih koji dolaze iz ratnih područja u Njemačkoj i dalje prilično velika. To pokazuje i primjer izbjeglica iz Sirije. Njemačka je zajedno sa Švedskom primila gotovo dvije trećine sirijskih izbjeglica u Europi.

Zlouporaba azila - politička tema

Povjerenik Njemačke vlade za izbjeglice Markus Löning govori o "važnom signalu" za ostatak europskog kontinenta. Povjerenstvo Ujedinjenih naroda za izbjeglice i Amnesty International pozdravljaju i činjenicu da je problematika azilanata i izbjeglica iščezla iz predizbornih kampanja (ako se izuzme desno ekstremna Nacional-demokratska stranka Njemačke - NPD). No političari, i to prije svega lokalni, itekako tematiziraju pitanje ekonomskih izbjeglica iz novih zemalja Europske unije poput Rumunjske i Bugarske, ali i Srbije i Makedonije jer teret zbrinjavanja tražitelja političkog azila za vrijeme dok je zahtjev u obradi, pada na leđa općina i gradova koji se već ionako nalaze na rubu stečaja.

Navala na rub EU-a

Kako će se broj izbjeglica dalje razvijati u Njemačkoj je teško predvidivo pogotovo ako se uzme u obzir da je EU tek nedavno prihvatio zajedničke standarde na polju politike pružanja azila i zbrinjavanja izbjeglica. U predstojeće dvije godine bi ovaj kompromis trebao biti proveden i u praksi.

Izbjeglice u Grčkoj

Izbjeglice u Grčkoj

Dugoročno bi se to moglo odraziti i na broj tražitelja azila i u Njemačkoj koja je još uvijek cilj broj 1. Naime po novom pravilu, tražitelji zahtjev moraju podnijeti u zemlji članici Europske unije u koju su prvo ušli. To je zanimljivo pogotovo za one zemlje koje se nalaze na rubu EU-a u koje će se za koji dan ubrajati i Hrvatska. Već sad su južne članice Unije pogođene činjenicom da su prve u kojima izbjeglice traže pomoć. Pitanje je hoće li nova praksa uroditi time da se izbjegnu neugodne političke situacije poput one kada je prije koji tjedan Italija izbjeglicama iz Afrike dala nekoliko stotina eura i navodno im sugerirala da odu u Njemačku. No čak i ako se dokaže da su izbjeglice već boravile u nekoj od zemalja Europske unije, njemački sudovi u pravilu odbijaju njihovo protjerivanje u te zemlje iz humanitarnih razloga jer smatraju da su životni uvjeti u izbjegličkim smještajima, primjerice u Grčkoj i Italiji, "neprihvatljivi".