1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

Europska investicijska banka – globalni financijer

Europska investicijska banka sa sjedištem u Luksemburgu ima zadatak poticanja gospodarskog razvoja zemalja članica. Gotovo daleko od očiju javnosti ta se banka pretvorila u globalnog financijera koji je na području kreditnog volumena zapravo uvelike nadmašio Svjetsku banku.

Razvitak EU-a nezamisliv bez Europske investicijske banke

Razvitak EU-a nezamisliv bez Europske investicijske banke

Mirni kolodvor u malom gradu Kehlu na njemačko-francuskoj granici. No, uskoro ovdje više neće biti idilično mirno. Naime, za nekoliko će godina ovdje prolaziti superbrzi vlakovi iz Pariza, preko Strasbourga, za istočnu Europu. Realizacija tog projekta od najvećeg je prioriteta za Europsku komisiju. Bruxelles već godinama diljem Europe otvara velika prometno važna gradilišta te pritom uvelike poseže za financijskom potporom Europske investicijske banke. Bez te pomoći izgradnja ove transeuropske mreže ne bi bila moguća – samo u protekloj godine Luksemburg je za taj projekt odobrio kredita u vrijednosti od oko osam milijardi eura. No, EIB je prisutna i na drugim područjima: od zaštite od poplava u Češkoj do projekta izgradnje nove elektrane u Sjevernoj Irskoj. Prema riječima glasnogovornika banke Paula Gerda Loesera, njezina primarna zadaća jest kreditima pomagati one projekte koje Europska unija definira kao svoje političke ciljeve: «Cilj Europske unije jest razvoj slabih regija. U tu svrhu otvara strukturne, kohezijske i regionalne fondove koji se dopunjavaju uz pomoć naših kredita.»

Novčano bolje potkovana i od Svjetske banke

Prilikom konkretnog odabira projekata Europska investicijska banka ima posve odriješene ruke: s opsegom odobrenih kredita u vrijednosti od oko 43 milijarde eura godišnje ubraja se među najveće na tom sektoru. Osim toga, financijski je bolje opskrbljena od puno poznatije Svjetske banke.

U skrivenoj diskreciji europske četvrti u Luksemburgu u EIB-u vrijedno radi tisuću financijskih stručnjaka iz cijele Europe. Banka je osnovana još 1958. Jedan od prvih zadataka bilo je pružanje potpore siromašnim regijama juga Italije. Paul Gerd Loeser kaže: «Mnogi će i danas reći da je upravo Banka prava pomoć u takvim situacijama. Jer, ako se projekt dobro ispita, a primatelj kredita zna da će novac morati vratiti, možda će intenzivnije razmisliti o tome radi li se o zaista smislenoj i potrebnoj investiciji.» Na taj način otvara se prostor i drugim investitorima koji se na tim projektima možda žele angažirati, budući da EIB osigurava samo dio potrebnog novca.

Najviše posla u istočnoj Europi

Od početka 90-ih godina ova je banka prisutna uglavnom u srednjoj i istočnoj Europi, budući da – kako smatraju – tamo trenutno ima jako puno posla: «Cilj nam je dovesti zemlje iz te regije na razinu prosjeka zapadne Europe. Svjesni smo da će to potrajati nekoliko desetljeća, budući da i zapadnoeuropski prosjek raste pa će trebati još više vremena da se taj cilj ostvari.»

Brojni projekti u novim zemljama članicama, ali i u istočnoj Njemačkoj, realiziraju se uz pomoć sredstava EIB-a. Krediti i njihova otplata često se odobravaju na nekoliko desetaka godina. Bez ove dugoročne pomoći modernizacija infrastrukture tamo bi bila gotovo nezamisliva.

Zanimanje za ovu luksemburšku instituciju u posljednjih je nekoliko godina znatno porastao. Tako zastupnici u Europskom parlamentu redovito provjeravaju kako Banka provodi politički određene ciljeve. No, prema mišljenju financijskog stručnjaka Dietricha Dickertmanna iz Triera, trebali bi to činiti detaljnije i brižljivije: «Aktivnosti pokazuju da mnogi koriste njezine usluge i da ona smisleno ispunjava svoje zadatke. Ona može osigurati sredstva koja nije moguće izdvojiti iz proračuna Europske unije, kao na primjer sredstva za financiranje izgradnje novih istočnoeuropskih zemalja članica. Ova nam je banka potrebna i ona definitivno ispunjava svoju svrhu, no o tome bi ipak trebalo biti više govora kako u Europskom parlamentu, tako i u javnosti.»