1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Europska energetska politika: vrijeme je za promjene

Kriza oko isporuke ruske nafte Europi dogodila se kao naručena – samo dva dana prije današnjeg predstavljanja akcijskog plana za zajedničku energetsku politiku.

default

EU: veći poticaj obnovljivim izvorima energije

Europska unija je još daleko od potpuno otvorenog energetskog tržišta premda se već godinama traži više konkurentnosti na tom području. To bi konkretno za potrošače značilo niže cijene za struju i plin te ujedno i sigurniju opskrbu. Međutim, na tržištima u zemljama članicama i dalje vladaju nacionalne kompanije, a za druge ponuđače često ne vrijede jednaki uvjeti. Upravo zbog toga Europska je komisija prije mjesec dana zaprijetila da će protiv nekoliko članica pokrenuti postupak pred Europskim sudom.

I Njemačka za ukidanje monopola

Predsjednik Europske komisije Barroso danas namjerava i osobno povećati pritisak. Pri tome se ističe da on ne želi ukinuti moć velikih kompanija, nego se samo pobrinuti za više konkurentnosti. «Nemamo ništa protiv velikih poduzeća, naprotiv, velika je stvar i za pozdraviti da velike kompanije budu konkurentne na svjetskom tržištu. No naša istraživanja oko konkurentnosti su pokazala da status quo nije rješenje. To znači da to moramo promijeniti kako bi bili i konkurentni i imali pravo unutarnje europsko tržište», ističe predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

Što se tiče energetskih momopolista, njemački savezni ministar gospodarstva Michael Glos jučer je istaknuo: «Zalažem se da u Europi imamo više konkurentnosti, da ukinemo monopole, a tu očekujem i prijedloge Europske komisije. Mi u Njemačkoj pripremamo se za poduzimanje određenih mjera. Primjer za to je prilagodba zakona o konkurentnosti gdje bi, kada su u pitanju cijene, trebalo bolje kontrolirati velike energetske gigante».

Podjela na mreže i proizvodnju

Možda najspornija točka strategije je mreža električne energije, dakle električni dalekovodi za koje se u prijedlogu traži da oni ostanu u rukama neovisnih poduzeća a ne u rukama podzeća koja proizvode električnu energiju, dakle elektrana. Sada se dalekovodi nalaze čvrsto u rukama nacionalnih poduzeća koja proizvode električnu energiju, a to otežava i remeti konkuretnost.

Ipak, njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila vrlo jasno: «Podržavam u svakom slučaju namjeru, a kako će ona izgledati to ćemo vidjeti na sastanku Europskog vijeća, dakle podržavam namjeru da postignemo maksimalnu tranparentnosti između proizvodnje i dovoda energije, jer dalekovodi su ona veličina koja potiče konkurentnost».

Otpor podjeli iz Njemačke i Francuske

Za podjelu vlasništva nad električnom mrežom Komisija namjerava predstaviti dva prijedloga, no koliko će s time biti uspješna, još je nejasno, jer kao što se očekivalo, formira se protivljenje. Prije svega iz Njemačke koja sa svoja velika četiri giganta poput E.On-a, RWE-a ili EnBW-a. No, Nijemci nisu jedini koji strahuju od velikog gubitka prometa i dobiti ako bi morali predati kontrolu nad mrežom električne energije. Planovima Komisije protive se i Francuzi.

Alternativna, ali i atomska energija

Vrlo ambiciozne ciljeve Komisija ima kada je riječ o zaštiti okoliša. To je tema koju je i njemačko Predsjedništvo definiralo kao jedan od svojih prioriteta. Ispušni plinovi u EU-u do 2050. godine trebali bi se prepoloviti, stoji u nacrtu Komisijine strategije. Udio obnovljive energije – dakle energije vjetra i vode te sunčane energije kao i biomase do 2020. godine trebao bi porasti na jednu petinu. Pri tome bi trebala pomoći i nuklearna energija jer ona gotovo ne ispušta štetne plinove, pa se stoga ne može samo tako od nje odustati, stoji među ostalimu Komisijinom akcijskom planu.

Njemački ministar gospodarstva Michael Glos smatra da u Njemačkoj treba revidirati dogovoreno napuštanje korištenja atomske energije. On smatra da bi se kod kombiniranog izvora energije i dalje trebalo računati i na energiju iz atomskih centrala.

Strah od narušavanja gospodarskog rasta

Očekuju se protivljenja i kada je riječ o zaštiti okoliša, prije svega kada se od zemalja članica EU-a traže konkretne mjere štednje. Europska komisija spori upravo protiv Njemačke o tome za koliko bi njemačka industrija trebala smanjiti udio štetnih plinova. Nijemci strahuju da bi vrlo oštre direktive Europske unije mogli narušiti upravo započeto oporavljanje njemačke ekonomije i umanjiti gospodarski rast.

Što će na kraju zaista ostati od Komisijinih prijedloga to ćemo znati najkasnije za dva mjeseca kada se u Bruxellesu održava proljetni sastanakna vrhu šefova država i vlada 27 zemalja članica Europske unije. Na tom sastanku energetska politka nalazi se na samom vrhu.