1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Europska čežnja za Južnom Amerikom

U Čileu se održava već 7. sastanak na vrhu zemalja Južne Amerike i Europske unije. Europljanima je sve važniji taj kontinent u kojeg EU ulaže više nego u Rusiju, Indiju i Kinu - uzevši zajedno!

Na sastanak šezdesetak predsjednika država ili vlada Južne Amerike i Europske unije u Santiago de Chileu se požurila i njemačka kancelarka Angela Merkel - makar će njen put na drugi kraj planete i nazad u Berlin trajati gotovo duže nego što će uopće boraviti u Čileu. To je prvi posjet nekog njemačkog predsjednika vlade u posljednje 22 godine, ali Angela Merkel je imala dobrih razloga za put.

Jer potpisan je sporazum o suradnji Njemačke i Čilea, prije svega u istraživanju rudnih bogatstava te južnoameričke zemlje koja je, podsjetimo, zemlja sa najvećim zalihama bakra na našoj planeti. To nipošto nije kraj popisa bogatstava koje ta zemlja ima: ona je važan isporučitelj sve važnijeg litija, joda i čitavog niza drugih sirovina.

Sastanak Južne Amerike i EU

Na summitu je bilo toliko predsjednika država ili vlada da se na skupnoj fotografiji još jedva raspoznavaju. Njemačka kancelarka je upravo zbog te brojnosti mudro odabrala - žarko narančasti kostim.

"Više nismo problem, nego rješenje"

Povrh toga, čitav niz zemalja tog kontinenta bilježi gospodarski rast o kakvom Europa može samo sanjati, tako da i čileanski ministar vanjskih poslova Alfredo Moreno, uz novostečenu samouvjerenost, tvrdi kako "Latinska Amerika po prvi puta nije više dio problema, nego jedan od izvora mogućeg rješenja za globalnu krizu."

Angela Merkel i čileanski predsjednik Sebastian Pinera

Angela Merkel i čileanski predsjednik Sebastian Pinera

I njemačka kancelarka se slaže sa sve većom važnosti Južne Amerika za svjetsko gospodarstvo i podsjeća: "90% gospodarskog rasta se danas zbiva izvan Europe. To znači da ako se mi u Europi brinemo samo za sebe, to nije dovoljno. To znači da ekspanzivna gospodarska politika znači i da Europa i sve europske zemlje moraju imati zanimljive proizvode koje mogu izvoziti u svijet."

Ali gospodarski rast mnogih zemalja Južne Amerike, uz golemo rudno blago koje još uvijek krije taj kontinent, prijeti i da te zemlje dođu do zaključka kako im nitko - pa i Europa s njenim problemima, zapravo ne treba. To je natjeralo i glavnog povjerenika Europske komisije Jose Manuel Barrosoa da upozori svoje domaćine kako nitko ne treba vjerovati kako je najbolji put iz gospodarske krize protekcionizam u kojem bi se carinama i drugim mjerama, zaštitilo domaće tržište. Zato je zatražio od zemalja Latinske Amerike "snažno političko očitovanje da će držati protekcionizam u granicama i kako će se zalagati za liberalizam."

Svi trebaju jedni druge

No pojam ekonomskog liberalizma je u današnjem dobu došao na zao glas, jer je i ovu krizu pretvorio u problem koji je zahvatio čitavu planetu. A iako je Bruxelles još uvijek snažno uporište neoliberalizma, niti Europa nije baš nevina kada je riječ o zaštiti vlastitog tržišta - osobito kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima iz Južne Amerike.

Ali Južna Amerika želi negdje prodati ono što ima, a trebaju joj i proizvodi kakve može ponuditi Europa. Ovaj summit Južne Amerike i Europske unije se održava svake dvije godine od 1999. i to je najveći međunarodni susret zapadnog svijeta - na kojem nisu pozvane Sjedinjene Američke Države. Zapravo, to je odraz složenih odnosa zemalja Južne Amerike s "Gringosima" koji su ionako najvažniji trgovinski partneri tog kontinenta.

Stado krava u Argentini

Južna Amerika ima mnogo toga za ponuditi - i zapravo i njoj odgovara liberalizacija tržišta.

Latinskoj Americi trebaju i druga tržišta osim onog SAD pa su tako tradicionalno snažni odnosi i s bivšim središtima moći dok su te zemlje bile kolonije - Portugala i osobito Španjolske. Ali Madrid je svjestan kako više nije u stanju "igrati u istoj ligi" u kojem se danas nalaze njihove bivše kolonije. Tako je i španjolski premijer Mariano Rajoy izjavio kako "Španjolska trenutno nije u stanju voditi ekspanzivnu gospodarsku politiku" i kako "zemlje, koje to mogu, neka to i čine". Time je mislio prije svega na Njemačku koja će rado još više produbiti odnose s Južnom Amerikom.

Investicije Europske unije u regiju Južne Amerike su već ionako poprimile goleme razmjere: 2011. je to bilo već 471 milijarda eura, što je više nego što EU ulaže u bilo koje drugo područje na svijetu. Štoviše: Latinska Amerika je postala najvažnije područje ulaganja gdje odlazi čak 47% investicija zemalja EU. U prošla vremena je problem bila i politička stabilnost tih zemalja i pravna sigurnost investicija. Ali u međuvremenu je i Kina itekako aktivna u tom području tako da već vlada natjecanje za blaga Južne Amerike.

Preporuka uredništva