1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Europljani i Ukrajina

U slučaju Ukrajine moral i strateški interesi vode prema jednom te istom cilju, a on glasi da Europljani moraju odlučno pomoći demokratskom pokretu u Ukrajini.

Ukrajinski demonstranti uživaju simpatije, ali ne i izravnu potporu Europljana

Ukrajinski demonstranti uživaju simpatije, ali ne i izravnu potporu Europljana

To što će ruski predsjednik Putin reagirati uvrijeđeno, jer u Kijevu slijedi vlastite interese i podržava dosadašnje vlastodršce, treba uzeti u obzir. Međutim, Ukrajinci, Europljani, pa i Rusi mogli bi imati velike koristi ako se dogodi političko otvaranje Ukrajine sa svojih gotovo 50 milijuna stanovnika. Približavanje Ukrajine Europi rezultiralo bi u uspješnijem gospodarstvu te zemlje.

Alternativa je atraktivna samo za pojedine aparačike u Moskvi koji rade na tome da barem dio bivše sovjetske republike zadrže kao područje na kojem bi Moskva imala svoj utjecaj.

Pružanje podrške ukrajinskom demokratskom pokretu prije svega je pitanje političke vjerodostojnosti. Ukrajinski demonstranti na hladnoći od minus 15 stupnjeva održali su lekciju Europljanima posebice skeptičarima i pesimistima unutar Europske Unije koji nisu reagirali na takav način kakav su zaslužili Ukrajinci koji se bore za poštivanje volje naroda te ljudskih i građanskih prava. SAD ne ostavljaju nikakve dvojbe na čijoj su strani u prijeporu u Kijevu. Ako Europa demonstrante sada ostavi na cjedilu samo iz obzira prema Rusiji tada bi to bio pogrešan znak. Takav korak diskreditirao bi Europljane na dugi niz godina.

I dok se Javier Solana, visoki predstavnik Europske Unije za vanjsku politiku i sigurnost u Kijevu sastaje i pregovara sa svim stranama Njemačka i Francuska, nekadašnji motor Europske Unije i europskog projekta, bave se realnom politikom temeljenom na vlastitim interesima. Pariz i Berlin pozivaju na obzir prema Moskvi. Prije svega Francuska odbija bilo kakav komentar oko događaja u Ukrajini. Francuska, koja se u slučaju rata u Iraku postavila moranim vođom protivnika rata i čiji je predsjednik novim članicama koje su stale uz bok Amerikanaca preporučio da „začepe gubicu“.

Dugoročno je najvažnije otvoriti Ukrajini europske perspektive. S obzirom na veliki prijepor oko ulaska Turske u Europsku Uniju odnos Europe prema Ukrajini u Bruxellesu do sada nije bio tema. Međutim, kriza u Kijevu pokazuje da se nešto mora promijeniti, premda je eventualna ponuda članstva za Ukrajinu daleka budućnost. Ukrajina kao partner nije alternativa za Rusiju, a ne radi se niti o tome da Ukrajinu treba iskoristiti protiv Rusije. Cilj mora glasiti: iskoristiti mogućnosti kako bi se na kraju za sve strane ostvario uspjeh.

U razgovorima s ruskim predsjednikom Putinom takva ideja uvijek mora biti u prvom planu, a na koncu i Rusija bi dobila na stabilnosti i blagostanju kada bi se ovako važan susjed kao što je Ukrajina uspješno razvio. Represivna i nazadna vlast u zemlji kojoj na trenutak prijeti čak podjela na istok i zapad, predstavljala bi dodatan teret za Rusiju.

Može biti da će na kraju u Moskvi ovladati ona struja koja želi autoritarni model. Ako Putin krene tim putem tada više neće biti strateški parter čiju blizinu traže Europljani.