1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Europi je potrebna humanija politika prema izbjeglicama

2014. se znatno povećao broj izbjeglica a tako će biti i sljedeće godine. Europa ne smije biti tvrđava, ali svoje granice ne može potpuno otvoriti, smatra u svom komentaru Bernd Rigert .

U Europskoj uniji od 1945. godine nije bilo toliko izbjeglica i azilanata, kao sada. Stotine tisuća ljudi pobjeglo je ovamo, zbog sukoba u Siriji, Eritreji, Pakistanu i Afganistanu. Tisuće umiru u pokušaju prelaska morske ili kopnene granice prema EU. Tko nema sreće da mu se automatski prizna izbjeglički status – a takvih je najmanje – mora zatražiti azil. To može učiniti samo na teritoriju EU. Pravno gledano, tko traži zaštitu, mora prvo ilegalno ući u EU. Apsurdna situacija!

Ilegalni ulazak u EU vrlo često organiziraju kriminalne bande. To je zločin koji donosi milijarde eura profita, samo za kriminalce koji iz Libije preko Mediterana šalju čamce na sjever. Sve u svemu, nepodnošljiva situacija i to ne samo od 2014 godine. Ministri unutarnjih poslova EU-a odavno smatraju se nešto mora promijeniti u politici koja se tiče azila i izbjeglica. Mediteran ne smije postati groblje, upozorio je Papa pred Europskim parlamentom. Naravno da on ima pravo, ali što se zaista može učiniti?

Relevantne izbjegličke organizacije traže da se EU potpuno otvori za imigraciju. Ovo je razumljivo i ljudski, ali politički nemoguće sprovesti u djelo. Stanovništvo u EU jednostavno nije spremno svake godine primiti i integrirati milijune ljudi .

U mnogim zemljama EU-a već sada postoji otpor protiv azilanata, a u nekim od njih su pokreti protiv stranaca zastrašujuće porasli. Ništa tu ne pomaže kada se ističe da EU prima veoma malo izbjeglica u odnosu na direktne susjede Sirije. U Libanonu je već svaki četvrti stanovnik izbjeglica. Radi usporedbe: takav odnos u EU bi značio125 milijuna izbjeglica umjesto sadašnjih 500.000. Jasno da je ova igra brojkama nerealna. Jednostavno ne postoji politička volja prihvaćanja većeg broja imigranata ili čak da se dugoročno održi sadašnja razina.

EU je shvatila kako mora dozvoliti više legalne imigracije. Ali, ako bude bilo više legalnih načina ulaska u EU, realno je očekivati još više ljudi sa Bliskog Istoka, iz Afrike, Rusije, Ukrajine i Srbije. Međutim, građani EU-a ne žele povećanje pridošlica - ukupno gledano - dakle, legalnih i ilegalnih zajedno. Rješavanje ove dileme ostaje otvoreno i tema i slijedeće godine. EU bi mogla uvesti stroge imigracijske kvote za pojedine zemlje podrijetla, po ugledu na SAD. Svi ostali bi bili rigorozno odbijeni. Je li to pravednije?

Bernd Riegert

Bernd Riegert

Tko smije ostati u EU?

Gledano u prosjeku, azil u EU dobije samo oko polovice svih izbjeglica koji podnesu zahtijev. Postotak priznavanja se razlikuje ovisno od zemlje podrijetla: skoro svi Sirijci dobivaju azil, dok skoro svi Srbi budu odbijeni.

Nije loša ideja prema kojoj bi se mogućnosti za stjecanje azila ispitivale prije ilegalnog ulaska u EU. Pitanje je pak, kako u tranzitnim afričkim zemljama organizirati predložene imigracijske centre, a da oni ne izgledaju kao koncentracijski logori. Vrijedilo bi barem pokušati kako bi se izbjeglo opasno putovanje preko Mediterana.

Da su međusobno malo solidarnije, članice EU-a bi već sada mogle legalno poboljšati položaj izbjeglica. Prema trenutnim pravilima, prva država EU-a u koju izbjeglica kroči – mora ga i zbrinuti. U svakoj zemlji se mora sprovesti procedura za azil. Međutim, Italija, Grčka, Mađarska i neke druge zemlje, ne pridržavaju se tog pravila.

Europski sudovi uvek iznova kritiziraju nepodnošljive uvjete života u izbjegličkim kampovima ili neispravne procese. Primjerice, Italija ove godine tisuće izbjeglica nije ni registrirala već ih je odmah po spašavanju iz mora pustila da žive ilegalno, sretna kada oni preko Alpa, odu na sjever.

Pet država koje trenutno primaju vrlo mnogo ljudi, uključujući i Njemačku, zalažu se za pravedniju raspodjelu unutar 28. članica . Zemlje koje imaju malo azilanata, to odbacuju.

Pitanje je i koje azilante prema kojim kriterijima treba prebaciti u drugu zemlju EU-a? Može li ih na silu negdje prebaciti te - neće li oni iskoristiti svaku priliku kako bi stigli tamo gdje su namjeravali?

EU mora konačno naći rješenje

To je složen i težak problem s mnogo otvorenih pitanja. EU će se morati time intenzivnije baviti u slijedećoj godini – i to što prije. Ne treba čekati proljeće i strašne slike prevrnutih izbjegličkih brodova kod talijanske obale. Europski savjet za izbjeglice procjenjuje da je broj onih koji na putu do EU-a izgube život i onih koji ilegalno uđu i nestanu u ilegali – tri do četiri puta veći od službenih podataka. Zbog kriza na Bliskom Istoku, u Africi i istočnoj Europi, samo će još veći postati pritisak za rješavanjem ovog problema. Kako bi ostala humana, Europska unija se mora pripremiti!

Preporuka uredništva