Europa će nadoknaditi pola uroda

Zemlje članice Europske unije ovog su utorka (14.6.) prihvatile prijedlog europskog povjerenika za poljoprivredu Daciana Ciolosa da se europskim poljoprivrednicima koji nisu uspjeli plasirati svoj urod povrća podijeli ukupno 210 milijuna eura. To bi trebalo biti dovoljno za otprilike 50 posto vrijednosti povrća koje je ostalo neprodano zbog straha od opasne bakterije, ali ni to nije kraj dobrim vijestima za poljoprivrednike. Bruxelles je u ovom slučaju najavio kako baš neće pažljivo pratiti vlastite propise izvorno pisane kako bi se spriječile ilegalne subvencije, nego će i nacionalnim udrugama proizvođača biti moguće pomoći poljoprivrednicima i povrh pomoći iz Bruxellesa.

I dok poljoprivrednici - naravno, uz iznimku uzgajivača jestivih klica koje se praktično više ne mogu naći na policama samoposluživanja - mogu odahnuti jer su građani opet počeli kupovati povrće, treba imati na umu da zaraza još nije prošla. Doduše, broj novooboljelih pada, ali među onima koji su oboljeli još nije sigurno da će svi uspjeti savladati opasnu bolest. Tako je u Njemačkoj EHEC odnio već 36. ljudski život i ujedno najmlađu žrtvu do sada: od komplikacija u bubrezima je preminuo dvogodišnji mališan iz Cellea.

Ali dok se po bolnicama još vodi bitka za živote oboljelih, građani su i više nego nezadovoljni ponašanjem njemačke vlade tijekom vala zaraze. Prema ispitivanju lista Stern, 23 posto ispitanika nije uopće zadovoljno, a njih 35 posto smatra da odnos "nije bio baš dobar". Zaraza je pokazala da ni građani još nisu shvatili što spada u nadležnost ministarstva zdravstva, a što u ministarstva poljoprivrede i zaštite potrošača - pogotovo zato što im se činilo da predstavnici tih ministarstava "gaze po prstima" jedni drugima. Isto tako, dugo je izgledalo da bitku vode samo službe pojedinih pokrajina, a iako je zaraza zabilježena u više saveznih jedinica, činilo se da Berlin o čitavoj zarazi zna samo onoliko koliko je vidio na televiziji.

Nezadovoljstvo vlada i politikom informiranja: 44 posto ispitanih smatra kako su dobili "previše informacija", dok njih 21posto smatra da nisu znali dovoljno. Najgore su se osjećali oni kojima je netko u obitelji doista obolio, jer ne samo da su se brinuli za svog bližnjeg, nego su stekli dojam da se baš nitko ne brine za njih, niti im može dati nekakav pametan savjet. Tako njemački mediji navode primjer jedne oboljele majke dvoje djece. Njezin suprug i otac obitelji izvještava kako mu baš nitko nije znao reći da li da djecu i dalje vodi u vrtić. Nije dobio ni odgovore na pitanja: Hoće li oni zaraziti drugu djecu? Može li on na posao? Što je s psom, je li i on sada opasan?

Naravno, problem jest što i znanstvenici doista još uvijek ne znaju mnogo o načinu širenja zaraze. Potrajalo je danima dok su se usudili reći kako je malo vjerojatno da se zaraza širi s čovjeka na čovjeka, a i onda samo ako osoba nije dobro oprala ruke nakon nužde. Isto tako, znanstvenici do sada još nisu pronašli ovu vrstu bakterije ni u jednoj životinji - čak niti u kravama, pa tako zapravo još nije nađen odgovor na najveće pitanje: odakle je došla ova bakterija?

Autor: A. Šubić (agencije)

Odg. ur.: D. Dragojević