1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Europa otvorenih granica?

Forum u Davosu prate i manifestacije otvorene za javnost, kao što je rasprava o izbjeglicama u kojoj su sudjelovali švicarska predsjednica, UN-ov visoki povjerenik za izbjeglice te i njemački ministar unutarnjih poslova.

Dugi redovi pred ulazom u „Swiss Alpine School“ u Davosu. Sigurnosne kontrole su vrlo stroge. Gosti na podiju su predstavnici politike i međunarodnih organizacija. Među njima su i švicarska predsjednica Simonetta Sommaruga, UN-ov visoki povjerenik za izbjeglice Antonio Guterres i njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere.

Svjetski gospodarski forum je otvoren samo za akreditirane sudionike, ali „Otvoreni forum Davos 2015“, koji se održava paralelno, otvoren je za svakoga. Švicarci su odlučni u namjeri da iskoriste tu priliku. Neki su ovamo putovali i stotine kilometara, a neki dolaze iz bliže okolice. Aula je prepuna, ima mnogo mladih ljudi. Švicarska televizija uživo prenosi diskusiju koju vodi intendant Deutsche Wellea Peter Limbourg. „Otvorene granice – neizbježne ili nepotrebne?“ To je pitanje o kojem se raspravljalo sinoć (23.1.).

Dramatične brojke

Podaci koje je visoki povjerenik za izbjeglice predstavio na samom početku su – šokantni. Po njegovim riječima, trenutno u svijetu ima 50 milijuna izbjeglica. To je najveći broj poslije Drugog svjetskog rata. „Godine 2013. je širom svijeta svakog dana 32.000 ljudi napuštalo svoje domovine zbog sukoba.“

Izbjeglice iz Sirije

Širom svijeta ima više od 50 milijuna izbjeglica

Peter Limbourg je postavio pitanje: mora li Europa otvoriti granice i primiti još više izbjeglica? Švicarska predsjednica Sommaruga je odgovorila jednim „da“ i jednim „ali“. „Da, granice moraju biti propusne“, rekla je i dodala: „ali mora biti zajamčena i sigurnost tih granica, a izbjeglice bi trebalo ravnomjerno rasporediti po Europi.“

Siromaštvo ili progon

O toj temi je govorio i njemački ministar unutarnjih poslova de Maiziere. On tvrdi da najveći broj izbjeglica stiže u samo šest europskih zemalja, među kojima su Njemačka, Švicarska, Švedska i Austrija. U Njemačku, kaže, dolazi i veliki broj ekonomskih izbjeglica. To su ljudi koji se nadaju boljem životu u zemlji koja je bogatija od njihove, ali: „Siromaštvo nije razlog za dobivanje azila. To mora biti jasno - samo tako možemo održati pozitivno stajalište građana“, kaže njemački ministar.

Od siječnja do srpnja 2014. u Njemačkoj je podneseno više od 94.000 zahtjeva za azil. Moguće je da će broj zahtjeva u čitavoj godini premašiti i 200.000. To je najveći broj u posljednjih nekoliko godina. Njemačka vlada, podvukao je De Maiziere, smatra da izbjeglicama s ratnih područja kao što je Sirija treba pružiti svaku moguću pomoć.

Teška situacija u susjednim zemljama

Visoki povjerenik za izbjeglice Guterres prenosi da je situacija u zemljama koje okružuju krizne regije posebno dramatična. Tako je Turska primila gotovo dva milijuna izbjeglica iz Sirije. Broj izbjeglica se dramatično povećao i u Jordanu i Libanonu, zemljama koje smatraju da ih je međunarodna zajednica ostavila na cjedilu.

Švicarska predsjednica je i sama posjetila prihvatilišta za izbjeglice u Jordanu i Libanonu i kaže da je šokirana onim što je tamo vidjela te da su higijenski uvjeti posebno loši. Zato njena zemlja pokušava pomoći tim ljudima kod infrastrukture. „Moramo pružiti podršku državama koje su direktno pogođene valom izbjeglica“, naglasila je Simonetta Sommaruga na Otvorenom forumu: „Pogrešno je mišljenje da svi žele doći u Europu.“

Odbojan stav prema izbjeglicama

IZbjeglički logor u Jordanu

Izbjeglički logor u Jordanu - Švicarci pokušavaju pomoći na terenu

Doduše, među građanima Švicarske trenutno postoji i velika rezerva kada je riječ o sve većem broju izbjeglica i tražitelja azila u toj zemlji. Zbog toga je postupak rješavanja njihovih zahtjeva ubrzan. Sommaruga je prošlog ljeta čak pozvala neke europske ministre unutarnjih poslova u Švicarsku kako bi ih informirala o novim mjerama: ubuduće nitko ne bi smio čekati na rješenje zahtjeva za azil duže od tri mjeseca. Oni koji dolaze iz ratnih područja na rješenje neće čekati duže od nekoliko dana - ostali bi, međutim, isto tako po kratkom postupku mogli biti odbijeni.

Sprečavanje uzroka

Iz publike se čulo i pitanje: Zašto se stalno govori samo o posljedicama dolaska izbjeglica? „Morali bi govoriti i o uzrocima“, rekao je jedan stariji Švicarac u prepunoj auli i za to dobio pljesak. Jedan drugi posjetitelj je pozvao nazočne na prosvjede na kojima će u subotu (24.1.) u Davosu građani biti zajedno s izbjeglicama.

Rasprava je potrajala skoro dva sata, a poslije se nastavila – ispred vrata. Neki su dijelili letke i pozivali na solidarnost s izbjeglicama; ostali su produbljivali raspravu u grupama koje su se razišle po gradu.

Preporuka uredništva