1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Europa kao tržište za trgovinu djecom

Suzanne Krause (ajg)5. prosinca 2008

Širom svijeta godišnje se proda i na rad prisiljava 1,2 milijuna djece. Ta brojka je u stalnom porastu, a s tim problemom su suočene i države članice Europske unije.

https://p.dw.com/p/G9nN
Fotomontaža na kojoj su dječje ruke uprljane prašinom i preko njih zvjezdice kao simbol Europske unije
Trgovina djecom problem je i u EuropiFoto: picture-alliance/ dpa / Fotomontage DW

Trgovina djecom jedan je od najstrašnijih zločina uopće. Katolička humanitarna organizacija Caritas i njezine partnerske organizacije prije godinu dana su osnovale mrežu za suzbijanje trgovine ljudima. Jedna od zemalja u kojima djeluju je i Rumunjska. Naime, iz te države potječe većina djece koja se na području Europe prodaju u ropstvo. Tome je posebno pogodovao ulazak Rumunjske u Europsku uniju 2007. godine, što je mnogim stanovnicima te siromašne zemlje omogućilo odlazak na rad u inozemstvo. Svoju su djecu jednostavno ostavili kod kuće. Elena Timofticius iz ekumenske humanitarne organizacije "AIDRom" iz Bukurešta kaže: "Službene statistike pokazuju da su krajem prošle godine roditelji napustili najmanje 100.000 maloljetnika i ostavili ih kod članova obitelji ili jednostavno kod susjeda."

Djeca u Turskoj radena građevini
Mnogi su prisiljeni obavljati najteže fizičke posloveFoto: picture-alliance/ dpa

Djeca se prodaju i otimaju

Upravo su ta djeca lak plijen za trgovce ljudima. Oni ih mame lažnim obećanjima, priča Elena Timofticius: "Poznati su nam slučajevi u kojima su trgovci ljudima prisiljavali djecu na prošnju. Kriminalci su naivnim članovima obitelji rekli da će mališane odvesti na ljetovanje u inozemstvo." Naravno, djeca nisu završila u nekom ljetovalištu nego su prodana i natjerana na rad. U nekim drugim slučajevima djeca su jednostavno oteta. No, postoje i slučajevi u kojima roditelji ili rođaci sami prodaju dijete. Zato država, crkve i razne udruge u Rumunjskoj provode aktivnu kampanju protiv te pošasti. U veljači ove godine pokrenuta je akcija pod motom "Dajte djeci djetinjstvo".

Pred bordelom stoji plišani zec
Dio djece završava u bordelimaFoto: AP/DW

Direktno obraćanje djeci

Nevladine organizacije obraćaju se i neposredno djeci. Recimo, kazališnim predstavama, u kojima se obrađuju doživljaji malih žrtava trgovaca ljudima, kaže Elena Timofticius: "Kada se djeca sama obraćaju djeci, kada im njihovi vršnjaci pričaju što se sve može dogoditi, onda je to vrlo učinkovito. Jer, mnoga djeca kojoj smo pokušali objasniti gdje sve vreba opasnost odgovaraju da se tako nešto njima ne može dogoditi. No, ako im to kaže njihov vršnjak, onda je poruka jasnija."

Dijete sjedi s harmonikom i prosi
Djeca se prisiljavaju na prošnju u bogatim europskim metropolamaFoto: picture-alliance/ dpa

Traži se veće zalaganje europskih institucija

Ovakve inicijative kakve se provode u Rumunjskoj u drugim dijelovima Europe predstavljaju rijetkost. Zato Caritas i njegove partnerske organizacije žele mobilizirati civilno društvo i informirati o pravim razmjerima tog zločina. Genevieve Colas je u francuskom Caritasu nadležna za temu trgovina ljudima ističe kako se aktivisti žele obratiti i europskim institucijama. Vijeće Europe je u svibnju 2005. godine usvojilo Konvenciju protiv trgovine ljudima. No, nužno je da sve europske zemlje ratificiraju taj dokument. Trenutačno se radi na kontrolnom mehanizmu kojim će se nadzirati pridržavaju li se sve zemlje te Konvencije.

Dječak sjedi u rumunjskom sirotištu
Rumunjska djeca bez roditelja lak su plijen za kriminalceFoto: AP

Trgovina djecom u 46 europskih zemalja

Vijeće Europe informira o Konvenciji pomoću plakata. Na jednom od njih je fotografija djevojčice zamotana u celofan, kao da se radi o proizvodu na polici u trgovini. Na pakovanju piše: "Čovjek se ne može prodati". Konvencija sadrži tri cilja: suzbijanje trgovine ljudima, zaštita žrtava i sudsko gonjenje počinitelja. Prema procjeni Vijeća Europe trgovine djecom ima u svih 46 europskih država. Dijete kao roba uglavnom potječe iz jugoistične Europe, dakle odande gdje vlada siromaštvo. No, ta djeca uglavnom završavaju u bogatim zemljama zapadne Europe. Trgovci ljudima mališane prisiljavaju da prose u podzemnoj željeznici u Parizu, da kradu na berlinskim ulicama ili da prodaju svoje tijelo u mračnim uličicama Rima.

"Djeca su europska budućnost"

Mnogi smatraju da politika Europske unije kojom se otežava dolazak jeftine radne snage potiče trgovinu ljudima. Zastupnica u Europskom parlamentu Edit Bauer izradila je za parlament izvješće o toj temi: "Stručnjaci navode da ta kaznena djela zauzimaju treće mjesto u kriminalnim aktivnostima. Time se zarađuje najviše novca nakon trgovine drogama i oružjem. Jer, trgovina ljudima se smatra unosnim poslom s ogromnom zaradom i malim rizikom. Za trgovce drogama ili oružjem veća je vjerojatnost da će biti zatečeni na djelu."

Edit Bauer nade polaže u jednu švedsku inicijativu. Vlada u Stockholmu je formirala državno tajništvo za suzbijanje trgovine ljudima. No, to je još uvijek rijetkost u Europi. Rumunjska aktivistica Elena Timofticius ističe: "Svejedno je odakle naša djeca potječu: ona pripadaju Europi i ona su europska budućnost."