1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Europa deleko od ciljeva "lisabonske strategije"

Uoči današnjeg sastanka Europskoga vijeća u Bruxellesu, bivši nizozemski premijer Wim Kok predao je Romanu Prodiju, koji još uvijek stoji na čelu Europskog povjerenstva izvještaj na 57 stranica, u kojem se analizira što je ostvareno od smjernica ambiciozne lisabonske strategije.

W. Kok Europi dodijelio lošu ocjenu

W. Kok Europi dodijelio lošu ocjenu

Stručnjaci okupljeni oko bivšeg nizozemskog premijera Wima Koka imali su rok od pola godine. Trinaestoro je ekonomista od svibnja do listopada radilo na pronalaženju odgovora na pitanje zašto je Europska unija daleko od toga da uspješno provede "lisabonsku strategiju". Kok jasno navodi razloge:

”Države članice prečesto se nisu pridržavali svojih obećanja. Njihova ranija obećanja često nisu ispunjavale. Postoji razdor između onoga što se govori i onoga što se čini. To smo viđali proteklih godina."

2000. je, tada još 15 država članica Europske unije odlučilo da će Unija postati najuspješnija ekonomska zona na svijetu i to za deset godina. Gospodarstvo je trebalo skočiti u svim zemljama, a 30 milijunaljudi trebalo je naći novi posao. Danas, gotovo na poluvremenu, Unija je od cilja još dalje nego što je bila 2000. godine. Bruto društveni proizvod po stanovniku tek je 65 do 70 posto u usporedbi sa Sjedinjenim Državama. Produktivnost u Europi raste tek pola posto, dok Amerika bilježi plus od dva posto.

”Zar je još uvijek realno kretati od toga da ćemo postati najjača ekonomska zona u svijetu? Ne. Vjerojatno nećemo. Naime, svijet koji nas okružuje nije čekao na nas. Postoje dakle razlozi za sumnju u to hoćemo li ostvariti naš cilj za 2010. S druge pak strane savjetujemo: sljedećih se godina moramo ozbiljno zauzeti za to da konačno dobijemo veći gospodarski rast a manju nezaposlenost.”

U Kokovom se izvješću predlaže: Europska unija mora privući puno više znanstvenika i preuzeti vodeću ulogu u komunikacijskoj tehnologiji. Unutarnje tržište mora konačno biti zaokruženo. Za osnivanje novih poduzeća mora biti poboljšano ekonomsko okružje, osobito što se tiče birokracije. Ljudi moraju biti bolje školovani, kako bi i u starijoj dobi ostali atraktivni za radno tržište. Osim toga, Europska unija mora usavršiti svoju posebnu kompetenciju na području ekologije. Svi napori međutim mogu imati uspjeha samo ako se za njih izjasni široka javnost, stoji u tom dokumentu. Trinaestoro ekonomskih stručnjaka iz ekipe Wima Koka traži da se nacionalne vlade, Europska komisija, parlamentarci, ali i sindikati, udruge poslodavaca i drugi socijalni partneri složno orijentiraju prema tom cilju. ”Samo zajednički se može uspostaviti gospodarski val koji će brodove europske flote ponijeti prema uspješnoj budućnosti” – pišu ekonomisti:

”Sada su nam potrebni dodatni napori. Na sve se odnosi – na nacionalne i europske političare. Posebno nova Europska komisija. Europske vođe moraju biti uvjerene u to da je sutra još uvijek bolje nego danas."

A danas šefovi država i vlada zemalja Europske unije moraju pokazati jesu li ozbiljno mislili kada su donosili lisabonsku strategiju. Ili je sve to bila samo retorika.