1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Europa cinemas: spas za „nezavisna“ kina

Ljubitelj ste europskog ili art-filma, od multipleksa vam se diže kosa na glavi? Svoje mjesto pod suncem vjerojatno ste pronašli u jednom od art ili takozvanih „nezavisnih“ kina. Tko njih financira?

Pročelje jednog njemačkog kina

Što je novoga u kinu?

Činjenica je da se europski filmovi ne mogu „hrvati“ s hollywoodskim mega-spektaklima kad je riječ o broju kino-gledatelja jer se radi o borbi između Davida i Golijata u kojoj ipak pobjeđuje - Golijat.

Dok su multipleksi postali magnet za posjetitelje, „nezavisna kina“ preživljavaju zahvaljujući različitim subvencijama među kojima ne treba zanemariti niti pomoć Europa cinemasa.

Što je Europa cinemas?

Moderna kino-dvorana

...od multipleksa Vam se diže kosa na glavi...?

Europa Cinemas je prva mreža filmskih kina kojoj je cilj stati na kraj dominaciji hollywoodski „blockbustera“. Umjesto američkih akcijskih filmova milijunskog proračuna namjera je gledateljima servirati „domaći“ europski film.

U brojkama to izgleda ovako: Europa cinemas okuplja 43 zemlje, 439 grada te 758 kino-dvorana. Mreža je osnovana 1992. godine od strane programa MEDIA Europske unije i Francuskog centra za kinematografiju. U spomenutom društvu od jeseni prošle godine nalazi se i zagrebačko kino Europa.

Kako do "love"?

Generalni menadžer kina Europa, Hrvoje Laurenta ističe kako je korist od Europa cinemasa višestruka, a osobito dobro dođe ona financijska. „Uvjet je da 30 posto godišnjeg programa jednog kina mora biti europske produkcija. Europa cinemas potom na kraju godine dodjeljuje jedan euro po gledatelju koji pogleda europski film.“

Maksimalni iznos kojeg jedno kino može dobiti iznosi 20.000 eura. U prijevodu, naš sugovornik očekuje da Europa ove godine iz fonda „izvuče“ od 12.000 do 15.000 eura. On ističe kako se radi o svoti koja nije zanemariva, osobito za domaće kino dvorane. Također ne treba zanemariti niti razmjenu znanja i iskustava s europskim partnerima.

Ima li u Zagrebu mjesta za art i europske filmove?

Kino Mosor u Zagrebu

...a više volite mala "nezavisne" kina?

Prije deset godina publike nije bilo ni za lijek. Festivali poput Zagreb Doxa ili Zagreb Film Festivala pokrenuli su zanimanje za europske, brazilske, iranske i filmove ostalih „egzotičnih“ produkcija. Danas se na takvim i sličnim festivalima traži ulaznica više. Zanimanje za nehollywoodski film na svojoj koži osjeća i Europa.

Od siječnja prošle do lipnja ove godine kroz kino je prošlo više od 98.000 gledatelja. „Već i ptice na grani znaju da pojedine utakmice Dinama gleda po 1.000 ljudi, a mi toliko skupimo u tri, četiri dana“, hvali se menadžer kina.

Od Balkana do Europe

Za kraj još riječ, dvije o prošlosti i sadašnjost kina Europa. Kino je dvadesetih godina prošlog stoljeća podigla bogata zagrebačka obitelj Müller. Kultno mjesto za ljubitelje filmske umjetnosti do početka devedesetih godina nosilo je ime Balkan, potom mijenja ime u Europa. Privatizacijski vihor i pojava multipleksa doveli su u pitanje opstanak te kultne zagrebačke kino dvorane koju je na životu održao Grad Zagreb otkupivši dvoranu u listopadu 2007. godine nakon uspješne akcije „Daj mi kino“.

Početkom 2008. kino je povjereno na upravljanje Zagreb Film Festivalu. Europa se nalazi u samom srcu grada, u Varšavskoj 3, a može ugostiti 500 gledatelja. Nekoliko metara dalje kino Zagreb, nekoć također omiljeno okupljalište zagrebačkih filmofila nije preživjelo komercijalizaciju „sedme umjetnosti“. Nestalo je pod kotačima bagera, a na njegovom mjestu upravo niče stambeno-poslovni kompleks.


Autor: Goran Prokopec

Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva