1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Europa bi dala novac, ali nitko ga ne traži

Vijeće Europe ima jedan ambiciozan cilj: u roku od pet godina znatno poboljšati položaj 11 milijuna europskih Roma. Problem očito nije u novcu, jer ga u fondovima EU-a ima - samo ga malo tko traži za konkretne projekte.

Kolibe u romskom naselju

Nedostaje konkretnih projekata na terenu

Romkinja prosi na ulici

Ovakve slike trebale bi postati prošlost

Na konferenciji o položaju Roma, koja je početkom listopada održana u rumunjskom glavnom gradu Bukureštu, europski povjerenik za rad i socijalna pitanja Laszlo Andor se žalio na slabo korištenje novca iz europskih fondova za financiranje projekata. On je iznio podatak da je, primjerice, Rumunjska iz fonda za socijalu do sada iskoristila samo jedan posto raspoloživih sredstava, a Bugarska pet posto. Odgovor na pitanje zašto je to tako pokušao je dati predsjednik bugarskog Helsinškog odbora za ljudska prava Krasimir Kunev: "S jedne strane razlog je nesposobnost bugarskih vlasti da iskoristi novac. To se ne odnosi samo na sredstva namijenjena integraciji Roma, nego na sva sredstva koja Bugarska ima na raspolaganju. Istovremeno, integracija Roma za Bugarsku vladu ne predstavlja prioritet." On ističe da su vlade izradile programe kako bi stvorile dojam da stvarno postoji neka integracijska politika, no kada se radi o provedbi, dolazi do zastoja.

Predrasude ili nesposobnost lokalnih vlasti?

Romska djevojčica u školi

Obrazovanje je jedan od najvažnijih ciljeva

Projekti za integraciju Roma mogu se financirati iz čak tri europska fonda: za socijalnu politiku, za regionalni razvoj te za poljoprivredu. Europska unija je samo u fondu za socijalu u razdoblju od 2007. do 2013. godine za obrazovne i stambene projekte za Rome stavila na raspolaganje više od 13 milijardi eura. No, samo je mali broj općina u Rumunjskoj i Bugarskoj zatražio novac. Rumunjski povjerenik za manjine Peter Eckstein-Kovacs smatra da su glavni razlog predrasude o Romima, odnosno da je malo gradonačelnika spremno podnijeti zahtjev za pomoć toj nepopularnoj manjini. Valentin Mocanu iz rumunjskog Ministarstva rada ne dijeli to mišljenje. On smatra da predrasude ne igraju nikakvu ulogu u raspodjeli sredstava iz europskih fondova nego da je glavni problem u slaboj osposobljenost lokalnih vlasti za razvoj projekata za Rome: "Neke općine imaju manje od deset službenika koji imaju mnoštvo drugih zadaća, a ne samo brigu o Romima. Zato smo odlučili da lokalnim vlastima kod projekata za Rome pružimo stručnu pomoć." Valentin Mocanu ističe kako je glavni uvjet za dobar suživot - obrazovanje. To za njega ne znači samo da romska djeca moraju redovito pohađati školu, nego da dio obrazovanja svih stanovnika mora biti i borba protiv desničarskih ideja.

Stručna skupina za konkretne prijedloge

Romski prosvjedi pred zgradom parlamenta EU-a

Romski prosvjedi pred zgradom parlamenta EU-a

No, što bi se trebalo dogoditi da inicijative za Rome budu uspješne? Na to pitanje Diana Hatneanu, direktorica rumunjskog Helsinškog odbora za ljudska prava, odgovara: "Mora se postaviti pitanje što oni uopće trebaju i to ne općenito. Jer, ne može se tvrditi da Romi kao jedinstvena cjelina imaju zajedničke potrebe. Oni su prevelika i raznolika nacionalna skupina, s puno različitih interesa. Zato se mora raditi na lokalnoj razini s manjim skupinama, ovisno o konkretnim uvjetima na terenu."

U međuvremenu je i iz Bruxellesa najavljeno da će se poraditi na učinkovitijem iskorištavanju sredstava za integraciju Roma. Zato je osnovana posebna stručna skupina koja bi do kraja ove godine trebala izraditi konkretne prijedloge.

Autorica: Alexandra Scherle/Andrea Jung-Grimm

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva