1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Eurocities: želimo se uključiti u debatu o migracijama

130 gradova Europske unije okupljeno u organizaciju Eurocities pozvalo je institucije Unije da lokalnim upravama daju veće ovlasti po pitanju migracija te da priznaju ekonomske prednosti migracija.

Putovnica i zastava Europske unije - simboli migracije

Putovnica i zastava Europske unije - zajedno su simbol migracije

Budući da se politika Europske unije i članica, kada je riječ o migracijama, najviše osjeća u urbanim područjima lokalne su vlasti zatražile “jasno određenu ulogu” u razvoju i nadgledavanju provedbe spomenutih strategija. Zahtjevi europskih gradova predstavljeni su u okviru organizacije Eurocities.

Dokument se nalazi u nadležnosti “Stockholmskog programa” kojeg je Europska komisija predstavila početkom ljeta. Radi se o zajedničkom programu za idućih pet godina i načinu kako bi se članice Unije trebale postaviti prema migracijama, azilu i integraciji. Ministri unutarnjih poslova i pravosuđa 27 zemalja članica na jesen se još trebaju usuglasiti oko plana, no nesuglasice između članica mogle bi i zaustaviti neke prijedloge.

ILO: priznati prednosti migracija

ILO, Međunarodna organizacija za rad

Međunarodna organizacija za rad (ILO)

Organizacija Eurocities je naglasila da migraciju treba kao temu promatrati ne samo pod sigurnosnim aspektom već "priznati i prednosti migracije“. “Ukoliko se trenutni demografski i migracijski trendovi nastave do sredine 21. stoljeća, EU će izgubiti 65 milijuna stanovnika. To će imati posljedice i na tržištu rada. Odnos radnog i neradnog stanovništva smanjit će se s četiri prema dva na četiri prema tri”, argumentira organizacija Eurocities citirajući izvještaj Europske komisije iz 2007. koji navodi socijalne pokazatelje.

Također, potrebno je uključiti i migrante iz zemalja članica u programe pružanja pomoći lokalnim jedinicama, na primjer za učenje jezika ili pristup uslugama. “Trenutna smanjenja pružanja pomoći u integraciji predstavljaju znatnu opasnost za mobilnost građana EU-a da zaglave između pukotina europskog programa za integraciju i pružanja potpore ovom sustavu u članicama Unije”, ističe Eurocities. Na primjer fond za europsku integraciju “težak“ 825 milijuna eura može se koristiti samo za integraciju stranaca koji dolaze iz zemalja koje nisu čanice EU-a

Bildunterschrift: Primjer engleskog Bristola

Glavni trg u Bristolu

Glavni trg u Bristolu

Ova tema od velike je važnosti primjerice za engleski grad Bristol gdje je većina migranata iz Poljske i drugih istočnoeuropskih država. “Najveći problem za Bristol je taj što fond za integraciju podupire samo aktivnosti s migrantima iz zemalja koje nisu članice Unije. Za nas to znači da moramo kombinirati nekoliko fondova kako bi pokrenuli projekt koji bi pomogao migrantima iz članica Unije”, izjavio je službenik grada Bristol kojeg prenosi i organizacija Eurocities u svojem dokumentu. Neprofitne organizacije koje rade na projektima integracije također drže financijska pravila Europske komisije teško za razumijeti uz napomenu da je potrebno stvoriti više svijesti i pomoći za predaju zahtjeva za novac iz europskih fondova.

Smanjuje se dolazak migranataBildunterschrift:

Njemački ured za rad

Sve više migranata završava u uredu za rad

Pojavom velike nezaposlenosti u zemljama poput Španjolske i Irske, primjećuje se veliki pad migracija s istoka prema zapadu, objavila je Međunarodna organizacija za rad (ILO). U Velikoj Britaniji statistički podaci ukazuju na dramatičan pad zahtjeva za rad iz novih zemalja članica Unije, posebice iz Poljske. Dok je u jednom tromjesečju 2007. dozvolu za rad tražilo 53.000 osoba, u 2008. u istom razdoblju posao u Velikoj Britaniji tražilo je samo još 29.000. ILO navodi u svojoj studiji da nije zabilježen veliki broj povratnika u nove zemlje članice. “Dobrovoljni programi povratka imali su daleko manji učinak od planiranog. Migranti radnici odlučuju se ostati u zemlji unatoč lošijim uvjetima na tržištu rada kako bi zadržali prava na socijalnu pomoć. Loša ekonomska situacija i stanje na tržištu rada u zemljama podrijetla migranata također nisu ohrabrujući čimbenik za povratak”, navodi Međunaronda organizacija za rad.

U lipnju španjolske i rumunjske vlasti razmišljale su o mjerama koje bi potaknule nezaposlene Rumunje da se vrate iz Španjolske u Rumunjsku gdje im se nude radna mjesta u javnom sektoru. No, s najnovijim mjerama koje je Bukurešt najavio uključujući i zatvaranje 10.000 radnih mjesta u javnoj upravi, ovakvi planovi više nisu na dnevnom redu.

Autor: A. Legović

Odg. ur.: M. Ljubičić

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic