1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Euro raste obzirom na dolar - ali zasto?


Što se to dešava sa eurom? Iz Amerike stižu vijest o gospodarskom oporavku, o rastu u trecem kvartalu kakav se vec odavno ne pamti dok u Europi rast gotovo tapka na mjestu, u Iraku je stanje takvo kakvo jest - ali nema najava o novim avanturama na primjer u Iranu, cijena nafte prije ce se kretati dole nego gore, dakle teško da ce ona ugušiti biljcicu oporavka a sa druge strane stižu vijesti o državnom deficitu zemalja koje cine gotovo temelj eura - Njemacke, Francuske i Italije. I što se dešava? Prema svim pravilima, dolar bi trebao rasti - ali ne raste on nego - euro. Vec jucer je dostigao rekordnu vrijednost ali zašto?

"Americki dolar je trenutno u fazi slabosti prije svega zato jer amerikanci imaju veoma visoki vanjskotrgovinski deficit, to znaci, sve se više i više zadužuju u inozemstvu i to se vjerovnicima ne dopada pa tako i okrecu leda dolaru."

objašnjava Gustav Horn iz Njemackog instituta za ekonomska istraživanja. I doista - trgovinski deficit dostiže rekordne iznose i štoviše, Njemacka je u svibnju opet preuzela titulu najveceg izvoznika na planeti - makar to ni za Njemacku ne mora nužno znaciti nešto pozitivno. Uz to dolazi i trgovinski spor sa Europom oko celika - ali i najava Washingtona kako ce otežati uvoz kineskih tekstilnih proizvoda. Sve je to navelo spekulante da procjene kako je i Washingtonu cilj - spustiti dolar.

A kada je rijec o stranim ulaganjima na tržište kapitala u samoj Americi - staklo je vec polupano i teško da uopce i može biti gore: još u kolovozu je prijenos kapitala iznosio 25,2 milijarde, u rujnu je pao na tek 5 milijardi i 600 milijuna. Pad dolara zapravo je onda logicna posljedica.
Ali što je sa državnim deficitom kljucnih zemalja eura? Ekonomist Gustav Horn: "U posljednje doba se jasno pokazalo, prema mom mišljenju, da razvoj javnog deficita i razvoj mjenjackog tecaja nemaju veze jedno sa drugim. Za razvoj tecaja važna je stopa inflacije koja odlucuje politiku novca, to su odlucujuci faktori, a ne državni deficit." Iako se sa ovim mišljenjem možda nebi složili svi ekonomisti i kada je rijec o njemackom deficitu od 4% na koje je skocilo europsko povjerenstvo - ono se teško može i mjeriti sa trenutnim svjetskim prvakom u stvaranju državnog deficita: a to je uvjerljivo americki predsjednik Bush.