1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

EU zamrznuo Mađarskoj pola milijarde eura

Eurozona ostaje podijeljena. Devet članica želi što prije uvesti porez na financijske transakcije, a osam članica je protiv. Odluka je odgođena. A Mađarska je kažnjena zamrzavanjem pola milijarde eura iz EU-fondova.

Uvođenje poreza na financijske transakcije, poreza koji je podijelio Europu, odgođeno je. Premda se na sastanku ministara financija i gospodarstva EU-a nije očekivala odluka, rasprava je odgođena i nastavit će se najvjerojatnije na sljedećem neformalnom sastanku ministara u Danskoj.

Da među članicama kako Europske unije tako i eurozone ne postoji suglasnost pokazao je i ovaj sastanak ministara financija. Premda je njemački ministar financija Wolfgang Schäuble naglasio da oko uvođenja ovog poreza neće dopustiti da ga koči Velika Britanija i najavio da, ako ne dođe do dogovora u okviru EU-a i 27-orice "treba tražiti alternative", zagovornici poreza i dalje ostaju pri svojim planovima da se porez na financijske transakcije uvede u cijeloj Europskoj uniji. Ne samo Njemačka već i Francuska se zalaže da, ako uvođenje poreza ne uspije na razini EU-a, da se on uvede u zemljama eurozone.

Tri cilja poreza

Porez na financijske transakcije ima tri cilja: prvo, on od financijske branše očekuje sudjelovanje u troškovima svladavanja krize. Drugo, porez bi trebao smanjiti atraktivnost rizičnih financijskih špekulacija i spriječiti ih i na koncu, treće, prihodi od poreza koristili bi se u sanaciji državnih budžeta. Protivnici poreza argumentiraju da jedino međunarodni dogovor oko poreza na financijske transakcije ima smisla. Ukoliko bi Europska unija krenula sama, to bi dovelo samo do premještanja financijskog poslovanja na druga međunarodna financijska staništa, bez ispunjavanja ciljeva onih koji zagovaraju uvođenje poreza.

Maria Fekter

Austrijska ministrica financija Maria Fekter zagovara porez

Još u rujnu 2011. godine Europska je komisija predstavila prijedlog uvođenja poreza na financijske transakcije u Europskoj uniji. Ubiranje poreza trebalo je početi 2014. godine, a godišnji prihodi iznosili bi i do 57 milijarda eura. Skupina zemalja koja zagovara porez u proteklih nekoliko mjeseci je porasla. Na strani Njemačke, Austrije i Francuske nalazi se još pet zemalja, a to su Finska, Belgija, Španjolska, Portugal, Grčka i Italija. Zagovornici računaju da bi prvi prihodi od poreza na financijske transakcije mogli poteći 2015. godine.

U potrazi za alternativama

Zagovornici su uputili pismo danskom predsjedništvu zahtijevajući da se ova tema što prije nađe na dnevnom redu, no pismo nisu potpisali predstavnici osam zemalja: Irske, Nizozemske, Luksemburga, Slovačke, Slovenije, Estonije, Malte i Cipra. Ne radi se o velikim i utjecajnim zemljama i nisu sve zemlje izričito protiv poreza, ali neke ipak pružaju žestoki otpor. Osim Velike Britanije i Švedske protiv poreza je i Češka. Članice eurozone Nizozemska, Luksemburg i Irska trenutno odbacuju aktualnu varijantu poreza, a to je da se on uvede samo na razini 17 zemalja eurozone. Oni smatraju da, ako se namjerava uvesti porez na financijske transakcije, tada to moraju učiniti svih 27 članica EU-a., poručio je luksemburški ministar financija Luc Frieden. U suprotnome postoji opasnost da se financijski poslovi odvijaju negdje drugdje, glasi argument ministra iz Luksemburga. Zbog toga Europska unija i njezini ministri financija traže alternative. Potrebni su novi putevi i nova rješenja, a "postoje i mnogi instrumenti" naznačila je danska ministrica gospodarstva Margarethe Vestager.

Olli Rehn

Olli Rehn, povjerenik za financije

Njemačka kao najveći zagovornik poreza na financijske transakcije izložena je sve većem međunarodnom pritisku. Problem unutar njemačke koalicijske vlade predstavljaju i liberali koji se protive namjerama kancelarke Angele Merkel i njezina ministra financija Wolfganga Schäublea. Na njemačke liberale pokušao je utjecati čak i predsjednik Europskog parlamenta, njemački socijaldemokrat Martin Schulz. On je pozvao i njemačke liberale i ostale ministre financija članica EU-a da podrže planove uvođenja spomenutog poreza. Schulz je istaknuo kako bi "porez na financijske transakcije ublažio špekulacije koje su potpuno izmakle kontroli kao i špekulacije apsurdnim umjetnim proizvodima koji s realnim gospodarstvom više nemaju ništa zajedničkog".

Linić: Velike razlike među članicama i zanimljive odluke

Da postoje velike razlike među zemljama oko poreza na financijske transakcije, smatra i hrvatski ministar financija Slavko Linić koji je sudjelovao na sastanku kao aktivni promatrač. On drži da je mogući dogovor oko tog poreza još daleka budućnost. Njegova ocjena je da će porez imati malo ekonomskog efekta, a mogao bi imati negativan učinak na investicije.

Viktor Orban

Viktor Orban, mađarski premijer

Što se tiče položaja Hrvatske oko tog pitanja, ministar Linić je rekao da kada se govori o financijskim transakcija „za Hrvatsku bi to dobro došlo, prije svega za punjenje poreza, ali isto tako treba izanalizirati što to znači za financiranje investicija“.

Prema Linićevim riječima rasprave ministara bile su poučne za Hrvatsku. Europska komisija će moći pratiti što se događa s reformama i proračunima u zemljama članicama. Hrvatski je ministar dodao kako je bila zanimljiva odluka o Mađarskoj: „Za Hrvatsku to znači da ako želi koristiti fondove, moramo odgovorno kontrolirati potrošnju.“

Prijepor oko Mađarske završio zamrzavanjem novca

Planirano zamrzavanje novca iz europskih fondova za Mađarsku također je podijelilo ministre financija. EU je dogovorio kažnjavanje Mađarske i zamrzavanje novca od 1.1.2013. godine. Zamrznuta sredstva bila su predviđena za ekološke i prometne projekte. Time je Mađarska prva zemlja koja je zbog previsokog proračunskog manjka kažnjena prema novim pravilima fiskalne stabilnosti i time izgubila novac iz kohezijskih fondova. Postoji mogućnost da se odluka EU-a revidira ako Mađarska do 22.6. predstavi efikasne korake i akciju koja bi pokazala nastojanja i volju mađarske vlade da smanji proračunski deficit. Povjerenik Olli Rehn je najavio da će u lipnju Vijeće ministara preispitati svoju današnju odluku o Mađarskoj.

Različita mjerila za Španjolsku i Mađarsku?

Kažnjavanje Mađarske kritizirala je prije svega Austrija uz potporu Njemačke i tražila da se odluka o zamrzavanju sredstava za Mađarsku odgodi do lipnja. Europska je komisija predložila zamrzavanje novca iz fondova za Mađarsku, jer je vlada u Budimpešti vodila proračunsku politiku koja nije bila dosljedna i solidna. Zbog toga bi EU Mađarskoj trebao uskratiti odnosno zamrznuti oko pola milijarde eura novca iz kohezijskih fondova. Austrijska ministrica financija Maria Fekter, imajući u vidu vrlo blagi nastup EU-a prema Španjolskoj koja je prekoračila ionako vrlo negativne prognoze za proračunski manjak, naglasila je da se stječe dojam da se „ovdje mjeri s dva različita mjerila“. Ministri financija su sinoć (12.3.) izašli Španjolskoj u susret i otklonili sankcije koje su prijetile vladi u Madridu. Austrijske kritike podržavaju Velika Britanija i Poljska. Nakon ovog sastanka ECOFIN-a, Vijeća ministara financija i gospodarstva, promatrači ukazuju na opasnost da nakon blagih odluka oko Španjolske i oštrih sankcija oko Mađarske, provode različita pravila ocjenjivanja nastojanja za provedbu reformi i sanaciju proračuna. Olli Rehn je upozorio da se u slučajevima Španjolske i Mađarske radi o jednoj zemlji koja je u eurzoni, a druga još nije.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Od. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva