EU za otvaranje tržišta rada
9. veljače 2006
Svaki građanin Eruopske unije trebao bi imati mogućnost da radi tamo gdje mu se sviđa, drži europski povjerenik za socijalnu plitiku Vladimir Spidla:
«Sloboda kretanja nije luksuz, to je ekonomska razboritost i naravno pravo europskih građana.»
Češki povjerenik ne razumije brige prije svega u Njemačkoj i Austriji da bi sloboda kretanja dovela do masovne navale radne snage iz istočne Europe. Po njegovim riječima od proširenja 2004. godine puno manje je ljudi došlo u stare članice nego što je očekivala Europska komisija. Zato smatra da nema nikakvog razloga za održavanje zabrane slobode kretanja radne snage.
Osim toga Spidla je prilikom predstavljanja studije rekao da već dvije godine nakon velikog proširenja EU-a svi gospodarski pokazatelji govore u prilog otvaranju tržišta rada. Tri zemlje koje nisu imale nikakvih ograničenja, Velika Britanija, Irska i Švedska, od toga su navodno samo profitirale:
«Sasvim jasno se vidi da u Velikoj Britaniji nije došlo do dumpinga plaća. Rast je nešto veći, dakle to je išlo u korist svih, a isto vrijedi i za Irsku i Švedsku.»
U te tri zemlje nije se povećala ni nezaposlenost. Za Spidlu je to dovoljan razlog da apelira na sve članice EU-a da razmisle je li dobro produžiti ograničenja slobode kretanja. Tim više što je u zemljama s prijelaznim razdobljima porastao broj ilegalnih zapošljavanja iz novih članica.
Njemačka i Austrija su unatoč tomu najavile da će prijelazno razdoblje produžiti za najmanje tri godine. Mjerodavni državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Joachim Würmeling smatra da Spidla miješa kruške i jabuke:
«U Velikoj Britaniji je nezaposlenost niska, Irska je jako, jako daleko od ovih zemalja srednje i istočne Europe, a u Švedskoj govore jezikom koji stanovnici srednje i istočne Europe teško mogu naučiti. Mi u Njemačkoj smo, međutim, izravno susjedstvo Poljskoj i Češkoj, imamo visoku nezaposlensot i nalazimo se pod vrlo velikim pritiskom.»
Druge stare članice EU-a još se nisu odlučile hoće li ostati kod prijelaznih razdoblja ili će ih ukinuti. Za to imaju još vremena. Najkasnije 30. travnja moraju priopćiti Bruxellesu hoće li otvoriti svoja tržišta rada.