1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

EU za izvođenje BiH iz slijepe ulice

Šefovi diplomacija članica EU-a zabrinuti su zbog „najkompliciranije situacije na Balkanu“. Sve glasnije se mogu čuti pozivi na novi europski pristup i specifičnu strategiju za pokretanje BiH iz političke slijepe ulice.

Iako nije planirano da se na današnjem (10.2.) sastanku Vijeća ministara vanjskih poslova EU-a razgovara o BiH, situacija u toj zemlji i eskalacija prosvjeda, uz inzistiranje delegacija Slovenije i Hrvatske, nametnuli su Bruxellesu ovo još neodgovoreno pitanje - što i kako dalje s BiH? Šefovi diplomacija zemalja članica složni su u ocjeni da je situacija u BiH „teška i zabrinjavajuća“. Zajedničko stajalište je i da BiH mora krenuti naprijed kao jedinstvena zemlja, a većina inzistira na odlučnom i jasnom stajalištu EU-a. Za sada se o ideji visokog predstavnika Valentina Inzka, o mogućem slanju dodatnih trupa EU-a, ne razmišlja: „Valentin, moj dragi prijatelj, govorio je o tome kao o hipotetičkoj situaciji“, izjavila je šefica EU-diplomacije Catherine Ashton. „Najvažnije, u ovom trenutku je da rukovodstvo u zemlji razmisli i razumije ozbiljne brige koje njihov narod ima. Ne da se bave nekim konkretnim pitanjima, već šire o ekonomskoj situaciji . U BiH ima mnogo lidera i vrijeme je da počnu pokazivati svoje liderstvo, a mi ćemo ih podržati na tom putu“, kaže Ashton.

Catherine Ashton

Catherine Ashton

Ono što se prošlog petka dogodilo u BiH za šefa diplomacije Velike Britanije Williama Haguea predstavlja „poziv za buđenje“, ali ne samo za bosansko-hercegovačke političare već i za EU i međunarodnu zajednicu: „Moramo uložiti više napora kako bismo pomogli BiH da krene prema EU-u i NATO-u i kako bi se okončala stagnacija u vlasti u BiH. To će postati sve važnije pitanje u mjesecima koji slijede“, smatra Hague.

Prvo rješavati životna pitanja

Pored šefa britanske diplomacije i ministri vanjskih poslova Hrvatske, Vesna Pusić, i Slovenije, Karl Erjavec, pozivaju EU na veći angažman kada je BiH u pitanju. Dok Slovenija predlaže da se u slučaju BiH primijeni „model po ugledu na dijalog Beograda i Prištine“, gdje je sama visoka predstavnica Catherine Ashton preuzela odgovornost za medijaciju u rješavanju problema, službeni Zagreb dodaje i sljedeće: „Stav Hrvatske je da se za BiH treba osmisliti jedan specifičan model približavanja EU-u. Umjesto da se unaprijed moraju rješavati neka specifična pitanja, mi smatramo da bi bilo važno da proces započne, on se ne mora zvati screening, može prethoditi screeningu, i unutar tog procesa bi se rješavale specifične teme. To znači i da bi se Sejdić-Finci i druge teme o kojima se govori rješavale u okviru tog procesa, a ne kao preduvjet“, objasnila je Pusić.

Već ranije su europski analitičari pozivali službeni Bruxelles da radi „pokretanja BiH iz političke slijepe ulice“ pitanje primjene odluke Europskog suda za ljudska prva u slučaju Sejdić-Finci ne koristi kao preduvjet za napredak zemlje u procesu eurointegracija, već da to, po mnogima „suštinsko i komplicirano državno pitanje“, rješava postupno kroz proces približavanja članstvu. U Europskoj inicijativi za stabilnost (ESI) ocjenjuju da bi EU trebao „preispitati svoju politiku uvjetovanja kandidature BiH implementacijom presude Sejdić-Finci“: “Smatramo da bi EU trebao popustiti, dozvoliti BiH da se kandidira za članstvo. U okviru pristupnog procesa BiH će svakako morati napraviti ustavne reforme i tada ponovo pokušati primijeniti presudu Sejdić-Finci“, kaže za DW Alexandra Stiglmayer iz ESI-ja.

Očaj nema nacionalni predznak

I dok je na europskim dužnosnicima da razmotre i dogovore se oko eventualne nove strategije za BiH, ono oko čega su svi složni jest da je stabilna i jedinstvena BiH važna za stabilnost cijele regije: „BiH je najteži problem koji imamo na Balkanu. Moramo obraniti princip da je BiH jedna zemlja, a ne skup tri ili četiri zajednice. Nadam se da i u EU-u i u BiH ima dovoljno onih koji žele vidjeti da BiH kao jedinstvena zemlja ide u dobrom smjeru“, poruka je luksemburškog ministra vanjskih poslova Jeana Asselborna.

Vesna Pusić

Vesna Pusić

U Bruxellesu se naglašava da je posebno važno da događaji u BiH ne poprime nacionalni predznak, kao i da političari „ne guraju stvari u tom smjeru“. Ocjenjuje se i da je europski put zemlje jedna od rijetkih stvari koja, bez obzira na etničku pripadnost, ima svoj legitimitet u javnosti BiH: „Građani BiH su pokazali da njihovo strpljenje ima granicu. Kada zemlja nema pozitivnu agendu onda ljudi stavljaju svoju agendu“, smatra slovački ministra vanjskih poslova Miroslav Lajčak i dodaje: „Sejdić-Finci nije odgovor na ono što ovi ljudi očekuju. To je ozbiljna poruka političkim liderima u BiH da se manje bave svojim igrama, a više rješavaju socijalno-ekonomska pitanja. To je signal i za EU da pogleda širu sliku situacije u BiH“, zaključuje Lajčak.

Iz EU-a poručuju da BiH nema taj luksuz da bez ikakvog pokreta gubi vrijeme i čeka sljedeće izbore, ali i da svima mora biti jasno da iz nasilja i kaosa može nastati samo nešto gore, a ne bolje.

Preporuka uredništva