1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

EU upozorio Srbiju zbog cenzure na internetu

„Ako želite doznati kakvo je stanje demokracije u nekoj zemlji, dovoljno je da pogledate stanje slobode medija u toj državi“, poručuju iz Bruxellesa. I upozoravaju da i eurointegracije mogu biti uvjetovane tim pitanjima.

„Sloboda medija i izražavanja mišljenja su ključna načela koja svaka zemlja u procesu proširenja mora poštivati i mi tome pridajemo veliku pozornost“, izjavio je glasnogovornik Europske komisije Peter Stano, uz konstataciju da su u Bruxellesu „svjesni“ razmjene poruka između Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i srpske Vlade povodom, kako iz OESS-a navode, „zabrinjavajućeg trenda cenzure na internetu u Srbiji“.

Peter Stano

Peter Stano

U Europskoj komisiji naglašavaju da se o pitanju slobode medija razgovara, kako s OESS-om i civilnim društvom u Srbiji, tako i u okvirima redovitog političkog dijaloga s Vladom Srbije. Posebno se napominje da će to pitanje biti i predmet pristupnih pregovora sa Srbijom, i to u jednom od najvažnijih poglavlja: 23, koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava, i u poglavlju 10, koje se tiče informacijskog društva i medija. U diplomatskim krugovima u Bruxellesu ocjenjuju da Europska komisija, po pravilu, „ne želi reagirati odmah“, ali da ovakvim priopćenjem „šalje jasnu poruku“ da su medijske slobode pitanje koje može „usporiti eurointegracijski put“, kao i da se sad čeka da se vidi „kako će srpske vlasti odgovoriti na tu poruku“.

Vlast mora osigurati slobodan pristup informacijama

Taj „odgovor“ Vlade u Srbiji, konkretno njezinog predsjednika Aleksandra Vučića, čekaju i u Europskoj federaciji novinara (EFJ). Iako kažu da nemaju informacije da je vlast u Srbiji umiješana u problem hakiranja, i pozivaju OESS da iznese konkretne podatke, ako ih posjeduje, u EFJ-u, koji predstavlja više od 600.000 novinara u 134 zemlje svijeta, kažu da je u slučaju Srbije „iznenađujuće“ da su samo pro-oporbeni mediji bili meta hakiranja i tehničkih problema tijekom i neposredno poslije krizne situacije u Srbiji.

„Ne može se raditi ono što se događalo u Srbiji, gdje su blokirane internetske stranice, zatvarani nalozi (na internetu), a ljudi ispitivani. To nije način koji bi trebao postojati u demokratskom društvu. Vrlo je pozitivno to što je, poslije početnih oštrih izjava, premijer Vučić odlučio da, kao ozbiljan političar, razgovara s predstavnicima OESS-a i izjavi da će riješiti probleme. Nešto je obećao i sada ćemo imati priliku ispratiti ispunjavanje tog obećanja“, kaže u razgovoru za Deutsche Welle Mehmet Koksal, zadužen za Srbiju u EFJ-u. Iz briselskog sjedišta Međunarodne federacije novinara naglašavaju da nije dovoljno da vlasti izjave da „oni nisu ti koji krše medijske slobode“, već da je odgovornost same vlade da osigura slobodan pristup informacijama u zemlji. „Naši izvještaji govore da 47 posto domaćinstava u Srbiji ima pristup internetu. Kada dođe do blokade online-medija to, dakle, ima utjecaj na polovicu stanovništva“, kaže Koksal. S druge strane odgovornost i obveza medija i novinara jest da postavljaju pitanja, provjeravaju informacije, iznose činjenice i ne čine propagandu.

„U normalnim demokratskim društvima novinari moraju biti zaštićeni u obavljanju svog posla“, kaže Koksal u izjavi za Deutsche Welle. On podsjeća da se u slučaju objavljivanja lažnih informacija ili uvreda na račun države ili pojedinaca moraju prije svega poštivati zakonske procedure, na osnovi kojih je na nezavisnom pravosudnom sustavu, što je, prema ocjeni EFJ-a, „još jedan veliki problem u Srbiji“, da donese odluku o postojanju eventualne krivice.

Zakon nakon konzultacije sa strukom

Ruke na tipkovnici

Tko je hakirao pro-oporbene portale?

Problemi na području slobode medija u Srbiji i ranije su se nalazili u izvještajima europskih institucija. Europska komisija je i u prošlogodišnjoj ocjeni napretka Srbije na putu eurointegracija inzistirala na primjeni medijske strategije, rješavanju pitanja direktnog državnog financiranja i kontrole medija, održivosti javnog servisa i transparentnosti vlasništva i financiranja medija u Srbiji. Iako Komisija kaže da „pozdravlja opredijeljenost srpske vlade“ da načini napredak na tim područjima, u briselskom sjedištu Međunarodne federacije novinara ocjenjuju da do sada pomaka nema ni po jednoj od danih europskih preporuka.

„Još jedno od pitanja, koje brine sve koji prate medijsku scenu u Srbiji, jest novi Zakon o medijima koji je u pripremi. Premijer ne može nametnuti zakon na jednom području, a da se prethodno ne konzultira s tom profesijom. Naravno da se zakon može usvojiti ako imate većinu u Parlamentu, ali to će stvoriti novu krizu. Zato se mora raditi na dijalogu sa sindikatima i novinarskim udruženjima, a za dobrobit svih ljudi u Srbiji“, objašnjava Koksal.

U Međunarodnoj federaciji novinara posebno ukazuju i na postojanje socijalnih konzekvencija, odnosno postojanje novinarske samocenzure zbog straha da će se zbog objavljene informacije izgubiti posao. Istovremeno se navodi da pored novinara javnost, preko društvenih mreža i blogova, i sama postaje akter u prijenosu informacija, s pravom da brani svoja stajališta i zahtjevom za poštivanje, ne samo slobode medija, već i zajamčenog osnovnog prava slobode izražavanja mišljenja.

Preporuka uredništva