1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

EU upozorio Srbiju i BiH zbog Južnog toka

Bruxelles upozorava Srbiju i Bosnu i Hercegovinu da moraju uskladiti svaki svoj dogovor o energetskoj suradnji s Ruskom Federacijom s pravilima Europske energetske zajednice.

„Nacrt osnova za vođenje pregovora za zaključivanje Sporazuma između Vlade Ruske Federacije i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o suradnji u oblasti plina i elektroenergetike“, bila je jedna od dnevnih točaka jučerašnjeg sastanka Vlade BiH. Ali, ta je točka skinuta s dnevnog reda nakon upozorenja iz Bruxellesa. Europska komisija je upozorila vlasti u BiH da takav međuvladin dogovor mora u potpunosti biti u skladu s europskim zakonodavstvom na području energetike: „Bosna i Hercegovina, kao potpisnica Ugovora o energetskoj zajednici, dužna je primijeniti sve obveze koje proizlaze iz tog Ugovora. Praktično, to znači da bi dio Južnog toka koji prolazi kroz zemlje Energetske zajednice morao poslovati po istim pravilima i principima kao i onaj u zemljama članicama EU-a“, stoji u priopćenju Europske komisije.

Peter Stano

Peter Stano

U Bruxellesu naglašavaju da postoje odredbe iz projekta Južni tok koje nisu u skladu s postojećim zakonima Europske unije niti su kompatibilne s obavezama koje proistječu iz Ugovora o energetskoj zajednici: „Izgleda da obveze koje proizlaze iz Ugovora o energetskoj zajednici nisu na dobar način reflektirane u tom međuvladinom dogovoru. Tu govorimo o usklađivanju zakonskih okvira u oblasti liberalizacije i otvaranja tržišta energetike, postavljanju tarifa od strane nezavisnog regulatornog tijela, transparentnosti vlasništva, kao i pristupu treće strane tržištu. Zato ponavljamo da je BiH obvezna osigurati da, kakav god međuvladin dogovor potpiše, on mora biti u skladu s već postojećim preuzetim obvezama iz Ugovora o energetskoj zajednici“, objašnjava glasnogovornik povjerenika za proširenje Peter Stano.

Južni tok nije prioritet za EU

Iz sjedišta Europske komisije pozivaju vlasti u BiH da obrate pozornost na takva pitanja u „novom nacrtu međuvladinog sporazuma“ s Ruskom Federacijom. Bruxelles očekuje da će BiH poduzeti nužne korake kako bi ispunila dogovor o primjeni zakonskog okvira na području plinske industrije koji bi bio u skladu s europskim pravilima. Istovremeno podsjeća se da je i Srbija također dio Ugovora o energetskoj zajednici i da bi od 1. siječnja 2015. godine trebala početi s primjenom trećeg energetskog paketa: „To znači da će i Srbija morati liberalizirati svoje energetsko tržište u pogledu njegovog otvaranja, transparentnosti i nezavisnog određivanja cijena. Sve će to biti nadgledano od strane kako Energetske zajednice tako i tijekom pristupnih pregovora o članstvu Srbije u EU-u, kroz poglavlje 15, koje se odnosi na energetiku“, poručuje Stano.

Europska komisija je još u izvještaju o napretku zemalja u procesu europskih integracija za 2013. godinu naglasila da postoje odredbe iz projekta Južni tok koje nisu u skladu s europskim pravilima i da se svi bilateralni ugovori na tu temu moraju preispitati. U Komisiji kažu da su oni „neutralni“ kada je riječ o tomu kojim će putem ići Južni tok, ali da on mora, kako na teritoriju zemalja članica tako i aspiranata za članstvo, uskladiti svoje poslovanje s europskim normama.

Energetski i prometni koridori

U Europskoj uniji, u vrijeme ukrajinske krize, koja bi mogla postati još jedna „plinska kriza“ na europskom kontinentu, kažu da „Južni tok“ u ovom trenutku nije prioritet i da se Europa usredotočuje na diversifikaciju izvora i dobavljača energenata, kako bi se smanjila zavisnost od Rusije. I dok Bruxelles službeno kaže da „ne sprječava“ zemlje zapadnog Balkana da potpisuju bilateralne dogovore o izgradnji Južnog toka s Ruskom Federacijom, uz obvezu poštovanja europskih zakona, neslužbeno, dogovori s ruskim „Gazpromom“ ocjenjuju se kao monopolistički i netransparentni.

Južni tok i prekojadranski pinovod

Južni tok i prekojadranski pinovod

O energetskoj politici je bilo govora i na jučerašnjem (8.5.) sastanku predstavnika Europske unije i zemalja jugoistočne Europe u Solunu. Kao prioritetni regionalni projekti izdvojeni su Koridor 10 od Zagreba do Atene, zatim Koridor 8 od Crnog do Jadranskog mora, kao i Transjadranski plinovod od Grčke do Italije i Jonsko-jadranski plinovod koji će ići jadranskom obalom od Albanije do Hrvatske. U svjetlu ukrajinske ne samo političke već i „plinske krize“, na ministarskom sastanku predstavnika EU-a i zemalja zapadnog Balkana naglašena je važnost koncepta tzv. „centralnog koridora“ koji bi zajamčio sigurnu energetsku alternativu za srednju i istočnu Europu.

Preporuka uredništva