1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

EU u potrazi za „zajedničkim“ jezikom

Europa ima zajedničku valutu, ali nema zajednički jezik. Trenutno EU ima 23 službena jezika, a 24. bi trebao postati hrvatski. Ono što je s kulturnoga gledišta veliko bogatstvo, u političkoj svakodnevici je često teret.

Informacije na kojem kanalu se može pratiti koji jezik

Za svaki jezik ima prevoditelj

Za komunikaciju unutar Europske unije nužno su potrebni prevoditelji. Svaki političar od Malte do Finske, od Irske do Bugarske ima pravo pregovarati na svom materinskom jeziku. I svaki građanin unutar EU-a ima pravo barem najvažnije dokumente EU-a dobiti na svom materinskom jeziku. Za to je potrebno više tisuća prevoditelja – što Europsku uniju stoji oko 250 milijuna eura na godinu.

Zastave Hrvatske i EU-a ispred zida na kojem na jezicima EU-a piše Europska komisija

Uskoro bi i hrvatski trebao postati službeni jezik EU-a

Izgleda da bi nužan bio neki zajednički jezik na kojem bi se Europljani mogli međusobno sporazumijevati bez prevoditelja. Možda esperanto? To je jezik koji je krajem 19. stoljeća smislio Ludwik Zamenhof. Ime esperanto u prijevodu znači „onaj koji se nada“. I u Europskoj uniji ima onih koji se nadaju zajedničkom jeziku, možda upravo esperantu, poput irskog diplomata i prevoditelja Seana O'Riaina: „Ja sam za to da esperanto dobije ulogu u Europskoj uniji. Esperanto se može lako i brzo naučiti“, kaže ovaj prevoditelj i predsjednik Europske esperantske unije.

Pack za engleski

U Bruxellesu postoji vrlo aktivan krug zagovornika esperanta. Ali, i Ircu O'Riainu je jasno da u Europskoj uniji nitko ozbiljno ne razmišlja o tomu da esperanto učini službenim jezikom EU-a. Kako stvari stoje s mogućim „zajedničkim jezikom“ morala bi znati zastupnica u Europskom parlamentu Doris Pack, mjerodavna za kulturu i višejezičnost: „To nikako ne bi bio esperanto. Jer mislim da smo već navikli sporazumijevati se na engleskom. Većina ljudi ga nekako nauči. Moj esperanto je engleski.“

Ni među prevoditeljima esperanto nema jal lobi. Hans Schindler već 32 godine radi kao prevoditelj u Bruxellesu: „U ove 32 godine se o esperantu nije ni razgovaralo. Za nas esperanto ne igra nikakvu ulogu.“

Doris Pack

Doris Pack

Kad od jezika „uši bole“

I Schindler je uvjeren u nezaustavljiv prodor engleskog ili BSE-a (badly spoken English), kako prevoditelji posprdno nazivaju loš engleski kojim se često govori u Bruxellesu. „Takvim engleskim se služi sve više delegata, iako nas prevoditelje uši bole kad čujemo takav engleski. ali, zanimljivo je da se u tom potpuno nestrukturiranom engleskom ipak može dobro sporazumijevati. Utoliko puno strukturiraniji umjetni jezik esperanto nema izgleda“, smatra Schindler.

Sean O'Riain nerado čuje pojam „umjetni“. Kaže da na Wikipediji ima više članaka na esperantu nego na nekima od službenih jezika EU-a. Osim toga smatra da oni kojima je engleski materinski jezik time imaju veliku prednost. Kod esperanta bi svi bili jednaki. Zato se Sena O'Riain nada da će EU više poticati učenje esperanta. „Može ga se iskoristiti kako bi se primjerice djecu koja slabije uče uvjerilo da i oni imaju talent za jezik“, kaže O'Riain. On se nada da bi se tako moglo olakšati učenje drugih stranih jezika. Na kraju krajeva, O'Riainovu Esperantsku uniju Europska komisija uključila u europsku platformu za višejezičnost.

Bivši predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek

Bivši predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek

Kako pjevati himnu?

O'Riain vidi još jednu nišu za esperanto: službenu europsku himnu, Beethovenovu Odu radosti. „Kad se sastanu ljudi iz šest, sedam europskih zemalja i žele pjevati europsku himnu. Uvijek se javlja pitanje: na kojem jeziku? Treba li čitava Europa pjevati na njemačkom zato što je Oda radosti najprije napisana na njemačkom?“

Naravno ne. Toga problema je svjestan i donedavni predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek koji je nedavno primio zagovornike esperanta. Ni parlamentarci, naime, ne mogu zajedno pjevati europsku himnu. Ali, Buzek ipak ne namjerava službeno pokrenuti inicijativu za himnu EU-a na esperantu.

Autor: Martin Bohne / Anto Janković
Odg. urednik: S. Matić

Preporuka uredništva