1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

EU u potrazi za odgovorima i izlazu iz krize

U Bruxellesu, Luxembourgu i drugim glavnim gradovima zemalja članica Europske Unije vode se intenzivne konsultacije o mogućem izlazu iz trenutne krize i načinu kako izbjeći daljnji gubitak vjerodostojnosti nakon francuskog i nizozemskog odbijanja Europskog ustava.

Predsjedavajući Europskog vijeća Juncker u potrazi za izlazom iz krize EU-a

Predsjedavajući Europskog vijeća Juncker u potrazi za izlazom iz krize EU-a

U diskusijama se spominje i mogućnost da se preostale odluke i referendumi o ustavu provedu brže nego što je to bilo planirano. Još hrabriji je prijedlog da klauzula o socijali iz Europskog ustava prijedobno stupi na snagu kako bi se uklonio argument koji se navodi u Francuskoj da je politika Europske Unije protiv socijale. U tom slučaju Unija bi prilikom usvajanja novih zakona trebala voditi računa o „potpori visokog zapošljavanja, o jamstvima primjerene socijalne zaštite te o suzbijanju socijalnog isključivanja“. Stručnjaci pak smatraju da bi oba prijedloga najvjerojatnije naišla na protivljenje britanskog premijera Blaira i ostalih šefova vlada koji su mu skloni.

Ukoliko ustav ne bude prihvaćen do 2008. godine, tada bi velike poteškoće mogla imati Slovenija, kao prva od novih članica koja će predsjedavati Unijom. Po novom ustavu posao bi trebala obavljati s Njemačkom i Portugalom, a po starome sama, što je bi za vladu u Ljubljani prestavljalo velike komplikacije i poteškoće, priznaju Slovenci ističući posebno velike troškove šestomjesečnog predsjedanja Europskom Unijom.

Premda su ustav i proširenje odvojeni procesi, povjerenik za proširenje Olli Rehn morao je podsjetiti da se proširenje nastavlja i da će i dalje kao povjerenik za proširenje imati mnogo posla. "Svjesni smo da u europskoj javnosti ima nezadovoljstava radi proširenja i da je to dijelom utjecalo na ishod referenduma ali namjeravamo nastaviti, naglašavajući nužnost ispunjavanja kriterija pristupanja ali i pojašnjavanje rezultata proširenja građanima Unije", kazao je povjerenik.

Mišljenje koje prevladava u Bruxellesu oko Hrvatske je da Hrvatsku neće zaustaviti referendumi nego problemi u suradnji s Haaškim sudom. A koliko su kriteriji značajni ukazuje Rehnovo javno upozorenje sigurnim članicama Bugarskoj i Rumunjskoj da zaostaju. To međutim nema nikakve veze s referendumom, već s nesposobnošću vlasti u Sofiji i Bukureštu da se suoče s kroničnim problemima, prije svega s korupcijom, i da će stoga u Uniju ući najvjerojatnije godinu dana kasnije, dakle 2008. godine. Stoga je Rehn naglasio u nogometnom žargonu da Europska komisija Bugarskoj i Rumunjskoj daje „žuti karton". Upozorenje se mora shvatiti vrlo ozbiljno s obzirom na „klimu koja vlada u Europi“, naglašva Rehn aludirajući na rezultate referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj gdje se dobar dio rasprava vodio o proširenju Unije.

Posljedice negativnih ishoda referenduma već se osjećaju na gospodarskom polju. Tako je jučer euro još jednom izgubio na vrijednost prema američkom dolaru. Pri tome su povjerenici za industriju i trgovinu Günter Verheugen i Peter Mandelson upozorili na opasnost da bi daljni referendumi mogli onemogućiti provedbu Bruxelleske reforme gospodarstva. „Postoji rizik dvogodišnje nesigurnosti ukoliko se nastavi s referendumima“, rekao je Verheugen dodajući kako Europska Unija ne smije dopustiti ucjenjivanje. Povjerenik Mandelson je upozorio na opasnost od postupne paralize Europske Unije.

Što i kako dalje s Europom, pitanje je kojim se pozabavila i kandidatkinja stranaka Unije za kancelarsko mjesto, Angela Merkel. Ona ističe kako se moraju iznova postaviti jasni ciljevi: «To znači da konačno moramo postaviti granice u Europi, to znači da moramo stati na kraj razgranatoj birokraciji, i konačno to znači da ne smijemo fušariti s paktom za gospodarsku stabilnost.» naglasila je Merkel, a kancelar Gerhard Schröder sutra će primiti francuskog predsjednika Chiraca – naravno kako bi se razmotrilo što dalje s europskom politikom. Jučer je u o tome razgovarao s predsjedateljem europskoga vijeća, luksemburškim premijerom Junckerom i tom prilikom naglasio da «nacionalni egoizmi upravo sada ne smiju stajati u prvom planu. Njemacka je spremna u okvirima svojih materijanih mogucnosti dati doprinos, ali to naravno ocekujemo i od drugih zemalja.»

Juncker je predstavio jedan novi prijedlog, s kojim neto-platise i primatelji mogu zivjeti. Time medjutim Ustav jos uvijek ne bi bio spasen. Gerhard Schröder podrzava Junckerove pokusaje spasavanja Ustava i nastavka ratificiranja, aludirajuci ujedno na pocetku predizborne kampanje na to da protivna strana ima negativne motive: «Postoje dvije mogucnosti reakcije: Jedna je da se iskoriste nastale poteskoce, kako bi se unistilo velicanstvenu ideju europskog jedinstva. Nazalost takve tendencije vidim u njemackoj oporbi. Druga, a to je moja, velicanstvenu ideju upravo sada odrzati i izaci na kraj s poteskocama.» - izjavio je Schröder.

Prijekori protiv opozicije usmjereni su na zahtjeve iz CSU-a i CDU-a da se pokretanje razgovora s Turskom za pristup Europskoj Uniji sada ponovo postavi u pitanje. Takva izjasnjavanja u Brüsselu se cuju stalno. Nema vise tabu tema kad se radi o tome da se Ustav ipak jos provede. Varijanta o kojoj se najvise govori je da se sefovi drzava i vlada na svom sastanku na vrhu, za dva tjedna odluce na kreativnu stanku i rok za ratificiranje produze za godinu dana do jeseni 2007. Tada bi se, kako se izrazava nada, Francuzi i Nizozemci jos jednom mogli pozvati na izbore.

  • Datum 03.06.2005
  • Autor Legovic/Scheffer
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Yib
  • Datum 03.06.2005
  • Autor Legovic/Scheffer
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Yib