1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

EU traži od Srbije formiranje vlade s europskim prespektivama

Rezultate parlamentarnih izbora komentirala je i glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte. Ona je za tessinski radio izjavila kako ju izborni rezultati nisu iznenadili te da je naviknula na probleme sa Srbijom. Istodobno je izrazila nadu da rad UN-ovog suda u Haagu nece ugroziti sastav nove srbijanske vlade o koje ocekuje razum.

U Europskoj uniji izbori u Srbiji s mnogo vecim odazivom nakon tri kruga neuspjelih pokušaja na predsjednickim, dobili su pohvale za provedbu na miran pošten nacin i bez incidenata. Visoki izaslanik za vanjsku i sigurnosnu politku Europske unije Javier Solana u posebnom je priopcenju izbornu atmosferu oslikao kao dobrodošlim znakom konsolidacije demokracije u Srbiji posebice u svjetlu teške tranzicije koja se provodi u toj zemlji.

Premda službeni rezultati nisu poznati, Solana je u ime EU-a pozdravio cinjenicu da su demokratske stranke ipak osvojile vecinu tako da je njegova pohvala prvenstveno poticaj strankama u Srbiji da se što prije udruže u blok suprotstavljen, kako kaže priopcenje, «esktremistickim nacionalistickim snagama». «Uvjeren sam da demokratske stranke imaju potencijala ponovno pokrenuti reformske napore za nastavak približavanja Europi i, isto tako, daljnje razvijanje politike dobrosusjedstva», istice se u reakciji.

Solanino poprilicno dugo priopcenje izdato u vrijeme kada su rezultati izbora nepotpuni predstavlja snažan znak potpore, i ujedno poziv demokratskim strankama da što prije zapocnu s osnivanjem koalicije kako bi, istice Solana, «brzo formirale vladu s jasnim i snažnim europskim programom», a u tome je Europska unija spremna pružiti punu potporu. Iz Solanina Ureda se pojašnjava da ton priopcenja ne znaci da Bruxelles nije zabrinut velikim rastom popularnosti ultranacionalista, ali da bi brzo formiranje demokratske koalicijske vlade Europskoj uniji znacilo prekid svih nesigurnosti i povratak Srbije na put europske integracije. U europskim medijima rezultat srpskih izbora smješten je medu udarnim vijestima ali su ocjene podijeljene. Nekima je vijest da su ultranacionalisti dobili toliki broj zastupnickih mjesta – ukljucujuci i haaške optuženike Miloševica i Šešelja – a drugima pak da opcija kranje desnice nije osvojila vecinu u parlamentu. “Tijek izbora u Srbiji je bio demokratski”, istice Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, koja je sa 180 suradnika pratila parlamentarne izbore. Istodobno su djelatnici OESS-a ukazali na neophodnost usvajanja novog izbornog zakona koji bi jamcio nacionalnim manjinama zastupljenost u srbijanskom parlamentu. Vodece stranke nacionalnih manjina u Srbiji (Madari, Hrvati i Bošnjaci) na izborima nisu mogli preci izborni prag od pet posto. (Alen Legovic)