EU razmišlja o jadranskom plinovodu

Vijest je procurila kada je mađarski ministar ekonomije Janos Koka, izjavio kako je nakon jučerašnjeg sastanka stručnjaka za energetiku zemalja članica Europske Unije održanog u Bruxellesu, spomenuta kao jedna od opcija plinovod kroz Jadran.

“O ideji alternativnog transporta plina raspravlja se već na europskoj razini”, naglasio je mađarski ministar Janos Koka za mađarsku agenciju MTI. On je predložio izgradnju plinovoda od jedne od jadranskih luka uz potporu Austrije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske. Nadalje, stručnjaci su naveli mogućnost da tankeri prevoze tekući plin s Bliskog istoka i Sjeverne Afrike u regiju Jadranskog mora i time u Europu. Mađarski ministar navodi da se o ovom projektu već priprema studija o izvedivosti koja bi trebala biti gotovoa do ožujka ove godine.

Iz Europske komisije potvrđuju da je na sastanku europskih stručnjaka za plin jučer bilo govora o mogućim opcijama opskrbe plina za Europu u budućnosti. No kako je naglasila glasnogovornica Mireille Thom iz odjela za ribarstvo i pomorstvo Europske komisije, na sastanku nisu donesene nikakve odluke. Ipak, ona je naglasila da Europska komisija želi pomoći pri izradi studija alternativnih kanala opskrbe plinom. Europska Unija nema nikakvog udjela oko odluke koja se donosi na trgovinskoj razini i u komercijalne svrhe, naglašeno je u Europskoj komisiji. Valja uzeti u obzir da ukoliko se zaista unutar Europske Unije vode ozbiljna razmišljanja o izgradnji plinovoda kroz bazen Jadranskog mora tada se postavlja pitanje da li to izvedivo a da se prije toga ne pita i/ili uključe zemlje te regije - Hrvatska, BiH, SiCG te Albanija.

Jučer je austrijski ministar ekonomije i rada Martin Bartenstein naglasio kako se ubuduće treba smanjiti europska ovisnost o ruskom plinu. Trenutno ruski plin pokriva 25% potrošnje u Europskoj Uniji.

Ovisnost o ruskom plinu vrlo je različita unutar Europske Unije. Dok su baltičke zemlje i Finska (100%) te Slovačka (99%) u potpunosti ovisne o ruskom plinu, Belgija (1%), Nizozemska (6%), Italija (27%), Francuska (28%) i Njemačka (34%) ovise o ruskom plinu minimalno ili najviše do jedne trećine. Mnogo veća ovisnost je kod nekih drugih zemalja članica, tako primjerice Slovenija (50%), Poljska (53%), Austrija (55%), Madžarska (72%), Češka (73%) i Grčka (80%) ovise između 50% i 80% o ruskom izvozu plina.