1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

EU proširuje sankcije protiv Rusije

Bez obzira što se na istoku Ukrajine poštuje dogovoreno primirje, EU je donijela nove sankcije protiv Rusije. Predstavnici zemalja članica su nakon trodnevne rasprave u Bruxellesu usvojili "paket restriktivnih mjera".

Prema navodima dužnosnika u Bruxellesu, zemlje članice EU su izrazile "jedinstvo u odluci o proširenju sankcija prema Rusiji". Nove mjere bi trebale pogoditi rusko gospodarstvo. Usvojene su dodatne zabrane putovanja u EU i zamrzavanje računa u bankama za 20 osoba iz Rusije i iz redova proruskih pobunjenika. Na popisima, za sada, nema osoba koje obavljaju dužnost ministra. Ruske banke će, također, sada mnogo teže dolaziti do svježeg novca, odnosno kredita u bankama koje imaju sjedište u EU.

Nove mjere tako pogađaju potpuno iste segmente gospodarstva i politike kao i ranije. Do svježeg novca će sada još teže dolaziti i ruske naftne tvrtke, te one koje proizvode naoružanje. EU će otežati i izvoz u Rusiju onih proizvoda koji se mogu koristiti u vojne svrhe, ali i tehnologija koje se koriste u svhu crpljenja nafte.

Čeka se zeleno svjetlo šefova vlada i država

Barroso i Van Rompuy sada čekaju odgovor vlada članica EU

Barroso i Van Rompuy sada čekaju odgovor vlada članica EU

Proširene sankcije stupaju na snagu tek u ponedjeljak (8.9.) kada ih odobre vlade članica Unije. U tu svrhu su predsjednik Vijeća ministara Herman van Rompuy i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso poslali pismo svim šefovima vlada i država EU. U njemu se navodi da je riječ o "djelotvornim mjerama koje će nam omogućiti da u najkraćem roku uputimo odgovor", misleći pri tome na odgovor na rusku politiku u Ukrajini. U Bruxellesu se nadaju kako će tako natjerati Rusiju ali i pobunjenike da promijene politiku. Osim toga, cilj je pogoditi i moćne ruske oligarhe koji se uglavnom bave poslovima crpljenja i prodaje nafte.

Posljedica sankcija i pritisaka: francuski ratni brod Mistral nije isporučen Rusiji

Posljedica sankcija i pritisaka: francuski ratni brod Mistral nije isporučen Rusiji

EU i SAD su u proteklom periodu već usvajali sankcije protiv Rusije. Zapad predbacuje vladi u Moskvi da je suprotno međunarodnom pravu pripojila ukrajinski poluotok Krim, te da ljudstvom i oružjem podržava pobunjenike na istoku Ukrajine.

Među zemljama članicama Unije ima i onih koje zagovaraju ukidanje sankcija Rusiji ukoliko se ostvari trajno primirje i napredak u rješenju krize na istoku Europe. Zbog toga su i pregovori o sada dogovorenom paketu mjera trajali puna tri dana. Diplomatski izvori navode da su posebno sporne bile mjere ograničenja kredita ruskim tvrtkama i bankama. Vlade nekih istočnoeuropskih država strahuju da bi to moglo pogoditi njihove brojne banke koje održavaju poslovne veze s partnerima u Rusiji.

Steinmeier umjereni optimist

Tijekom petka (5.9.) su se istovremeno u Minsku sastali i predstavnici vlade u Kijevu, vlade u Moskvi, pobunjenika i OESS-a kako bi pregovarali o prekidu sukoba koji su do sada odnijeli oko 2600 života. Tu je i postignut dogovor o primirju, o povlačenju snaga i razmjeni zarobljenika. Po svemu sudeći se dogovor o primirju poštuje.

Steinmeier se nada novim pozitivnim pomacima u pregovorima

Steinmeier se nada novim pozitivnim pomacima u pregovorima

Njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier je nakon informacija o poštivanju primirja u Ukrajini rekao da je "umjereni optimist". "Dogovoreno primirje, ako se održi, predstavlja početak kraja krize", izjavio je za list Bild i dodao: "Hoće li oružje trajno mirovati, to će ovisiti o volji Moskve i Kijeva da politički riješe otvorena pitanja."

Odlučujuće u svemu je da politika preuzme stvari u svoje ruke, i da se zaustavi spirala nasilja, smatra njemački šef diplomacije. Upozorio je i na mogućnost izbijanja otvorenog rata između Rusije i Ukrajine.

Obama pesimist

Predstavnici Ukrajine i proruskih pobunjenika su u Minsku dogovorili primirje

Predstavnici Ukrajine i proruskih pobunjenika su u Minsku dogovorili primirje

Predsjednik SAD Barack Obama je izrazio sumnju u uspjeh dogovora o primirju i zatražio da za prvu ruku sve sankcije protiv Rusije ostanu na snazi. "Naravno da dogovor budi velike nade, ali smo skeptični s obzirom na dosadašnja iskustva", rekao je Obama na rubu summita NATO-saveza u Newportu.

Glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon je pozvao sve strane da "pokažu dobru volju". Dodao je kako "mora postojati vjerodostojna kontrola onoga što je dogovoreno" i u tome je ponudio pomoć UN-a. Naglasio je nužnost poštivanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine.

Vlada u Moskvi je pozdravila dogovor o primirju i upozorila kako se svi moraju pridržavati onoga što je dogovoreno. To je zatražio i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko. Premijer Ukrajine Arsenij Jacenjuk je izjavio kako se "ruske snage, banditi i teroristi moraju povući kako bi se mogla osigurati granice Ukrajine".