EU predložio popis mjera u borbi protiv ilegalnog zapošljavanja | Panorama | DW | 29.10.2007
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

EU predložio popis mjera u borbi protiv ilegalnog zapošljavanja

Na milijune Europljana rade ilegalno kako bi izbjegli plaćanje poreza. Zbog toga je potrebno uvjeriti građane da se ilegalno zapošljavanje ne isplati, navodi se u najnovijoj studiji Europske unije.

default

Uhićeni ilegalno zaposleni u građevinarstvu

Na milijune radnike širom Europe koji čiste stanove, njeguju starije osobe i čuvaju djecu, osobe koje rade u građevini ili režu živicu dobivaju svoje plaće u gotovini. Poslodavci ne postavljaju pitanja, a radnici ne plaćaju poreze.

Vlade zemalja članica Unije su zabrinute, jer gube na milijarde eura zbog neplaćanja poreza na području sive ekonomije, a najnovija studija Europske unije potvrđuje da je ilegalno zapošljavanje u 27 zemalja članica u porastu.

Proširenost ilegalnog zapošljavanja

11% ispitanih osoba u anketi je navelo da je u proteklih pet godina ilegalno zaposlilo barem jednu osobu, dok je 5% ispitanika priznalo da je dobilo novac na ruke, navodi se studiji Europske unije.

Danska, Nizozemska i Švedska isvjestile su o visokom postotku ilegalno zaposlenih osoba, no razlog tomu je možda što građani u tim zemljama prije priznaju ilegalni rad nego u drugim zemljama članicama.

Rezultati studije pokazuju da je ilegalno zapošljavanje najveće u istočnoj i južnoj Europi. Njemačka je negdje u sredini. Studenti su česte žrtve, zajedno s nezaposlenim i samostalnim osobama. Najviše neprijavljenog zapošljavanja ima u građevinarstvu i kućanstvu. Snažna “ekonomija u sjeni”

Teško je procijeniti razinu ekonomske štete koja se nanosi ilegalnim radom. U Njemačkoj “siva ekonomnija” čini 15% domaćeg bruto proizvoda, ili oko 350 milijardi eura.

Najveći problem s ilegalnim zapošljavanjem je da on podkopava sustav socijalnog osiguranja i može izazvati “dumping plaće” koje se mogu sniziti za sve radnike u određenom sektoru. Prema zakonima Europske unije radnici koji su poslani u druge zemlje na određeno vrijeme moraju dobiti mimimalna socijalna prava i primanja zemlje u kojoj se nalaze. Naravno, to ne vrijedi za samostalne i strana podpoduzeća.

Zahtjev za minimalnim primanjima

EU Kommission Sozialkommissar Vladimir Spidla

Vladimir Špidla, povjerenik za socijalna pitanja i zapošljavanje

Minimalna plaća je pomogla u borbi protiv ilegalnog zapošljavanja u Velikoj Brtaniji, a povjerenik za zapošljavanje Vladimir Špidla je izjavio kako bi slične mjere mogle biti od koristi i u drugim dijelovima Europe. Njemačka vladina koalcija trenutno raspravlja o uvođenju minimalnih plaća koje bi se ograničile samo na industrijske sketore. Prema Špidlinim riječima važan instrument u borbi protiv ilegalnog rada je smanjenje poreza i doprinosi u socijalno osiguranje. Ukoliko ljudi mogu zadržati najveći dio zarade tada će biti prije spremni prijaviti svoje prihode, kaže Špidla.

Zemlje članice također trebaju razmisliti o težim kaznama za one koji prekrše zakone. Treba uvjeriti i poslodavce i zaposlenike da se ne isplati rizik ilegalnog rada ili zapošljavanja.

No takav posao je vrlo težak, priznaje Špidla. Gotovo polovica ispitanih (47%) je navela da su angažirali osobe jer “obje strane od toga profitiraju”.

Još jedan način smanjenja ilegalnog zapošljavanja je otvoriti tržište rada zapadnih zemalja Europske unije za radnike iz svih zemalja članica. Mnogi građani koji rade na području sive ekonomije dolaze iz bivših zemalja Varšavskog pakta, zemlje koje su 2004. godine pristupile Europskoj uniji.

Ova tema ostaje vrlo složena, naglasio je Špidla, dodajući kako nema znakova da se ilegalni rad smanjuje. Upravo suprotno je slučaj. U nekim sektorima ilegalno zapošljavanje je u porastu, rekao je Špidla.