1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

EU pooštrava svoju politiku prema Izraelu?

Novac EU-a bi Izrael ubuduće mogao dobivati samo za područja unutar granica nastalih prije 1967. godine. Misli li EU ozbiljno ili je riječ tek o novim, mlakim pokušajima promjene politike prema ovoj zemlji?

Jerusalem

Jerusalem

Zastave EU i Izrael

Zastave EU i Izrael

U Izraelu zvone zvona za uzbunu. Mediji pišu kako EU bojkotira njihovu zemlju, a zastupnici u Parlamentu navode da su Europljani „izvadili bič“. Šef vlade, Benjamin Netanjahu je pak izjavio kako riječ o pokušajima postavljanja granica Izraela putem gospodarskog pritiska a ne putem pregovora. O čemu se zapravo radi? Koju odluku je konkretno donijela Europska komisija?

Riječ je o tome da će ubuduće, točnije od početka 2014. godine, Izrael prije nego primi novac iz blagajne EU-a, morati potpisati kako ga neće trošiti na području Zapadnog Jordana, Istočnog Jeruzalema ili pak na Golanskoj visoravni. EU je time vrlo jasno stavila na znanje kako novac poreznih obveznika svojih građana neće više biti potrošen na razne projekte na područjima koja zapravo pravno gledano uopće ne pripadaju državi Izrael. EU je time istodobno jasno definirala kako se granice Izraela zapravo nalaze tamo gdje su se nalazile prije Šestodnevnog rata 1967. godine. Naselja koja je Izrael gradio izvan ovih granica su prema međunarodnom pravu zapravo ilegalna a granice postavljene kasnije – nevažeće.

Nova pravila, novi ugovori

Benjamin Netanyahu

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu

Nova pravila vrijedit će međutim samo za nove ugovore sklopljene između EU-a i Izraela. Ugovori sklopljeni ranije, time neće biti pogođeni. „Meni osobno bi bilo draže kada bi se ova pravila mogla primijeniti i na ranije ugovore, no to s pravne strane jednostavno nije izvedivo“, kaže Alexandra Thein, njemačka zastupnica u Europskom parlamentu i istodbno stručnjakinja za pitanja vezana za Bliski Istok. Naime, to znači da će usprkos ovim novim pravilima, novac Europske unije i dalje odlaziti u izraelska naselja na palestinskom području. „Treba naglasiti kako nitko ne želi da dođe do velikog sukoba ili prekida odnosa“, dodaje Thein.

Slično mišljenje zastupa i povjerenica vanjskih poslova EU-a, Catherine Ashton. Niti ona ne želi da cijeli slučaj dobije na prevelikoj važnosti ili težini. „Zapravo nije riječ o ničemu novom. Ova pravila unose samo više jasnoće a da ih EU namjerava primijeniti u djelo, poznato je već mjesecima ako ne i godinama“, izjavila je glasnogovornica Catherine Ashton.

Koncern Ahava ubuduće bez novca EU-a?

Koliko bi se točno milijuna eura slijedeći godina trebalo sliti u Izrael, nije sasvim jasno. U svakom slučaju ono što je poznato je da Izrael od Europske unije traži mnogo novca – za razne znanstveno-istraživačke projekte, za suradnju na području obrazovanja, u sportu, za policiju ali primjerice, novac traži i kozmetički koncern Ahava. „Ovaj koncern svoje proizvode producira na području Zapadnog Jordana, na obali Mrtvog mora a do sada je od EU-a u znanstvene svrhe već dobio milijun eura“, kaže Alexandra Thein i dodaje kako ona ipak polazi od toga da novi projekti ovog koncerna od 2014. godine ipak više neće biti odobreni.

Prosvjedi protiv koncerna Ahava, održani su već mnogo puta u europskim gradovima

Prosvjedi protiv koncerna Ahava, održani su već mnogo puta u europskim gradovima

Ona objašnjava kako Izrael, ako želi od EU-a dobiti novac, mora prvo poslati određene zahtijeve. No, prema mišljenju povjesničara Tamara Amar-Dahla, mnogi Izraelci bi ubuduće mogli odbiti postavljati ovakve zahtijeve budući da bi to tada značilo da su suglasni sa stajalištima EU-a. „Izraelska vlada uoće ne želi raspravljati o tome da okupiranja područja ne pripadaju Izraelu“, kaže on.

No, usprkos svemu, neki još uvijek ne vjeruju da će EU prema Bliskom Istoku promijeniti svoju politiku. „Sve se to odvija puževom brzinom. A ove promjene neće donijeti nikakve promjene na području mirovnog procesa Bliskog Istoka“, kaže primjerice Jochen Hippler, docent na odsjeku politologije na Sveučilištu Essen/Duisburg. „To se nije dogodilo ni proteklih godina. No, ovaj korak barem simbolično daje do znanja da Europska unija, usprkos svim proturječnostima i napetostima po ovom pitanju, ipak ponekad doista misli ono što kaže“, dodaje Hippler.

Bez novih konkretnih planova

Vino Made in Israel trebalo bi biti detaljnije označeno

Vino "Made in Israel" trebalo bi biti detaljnije označeno

Slijedeće mjere koje EU namjerava poduzeti protiv izraelskih naselja i djelovanja na okupiranjim područjima, međutim još uvijek nisu na vidiku. Već godinama naime traje rasprava o tomu ne bi li se proizvodi proizvedeni na ovim područjima trebali posebno označiti. U mnogim EU zemljama još uvijek na vinima ili kozmetičkim proizvodima, narančama ili maslinama stoji naljepnica „Made in Israel“ iako su ih izraelska poduzeća proizvela s produktima s okupiranih područja.

EU sada ispituje poštuju li se time prava potrošača, budući da podrijetlo nekog proizvoda koji se prodaje u Europskoj uniji mora biti jasno navedeno. Istodobno se moraju preispitati pitanja vezana za plaćanje carine ovih proizvoda. No, kada će EU doista ovaj problem ozbiljno početi rješavati – na to pitanje ne može odgovor dati niti Alexandra Thein.

Preporuka uredništva