1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

EU ponosan na Nobelovu nagradu

Mnogi europski političari isprva nisu mogli vjerovati. Oni ovo priznanje doživljavaju kao poticaj da u teškim vremenima nastave s radom. Ima, međutim, i onih koji ismijavaju dodjelu nagrade Europskoj uniji.

Bruxelles je zapravo ovih dana i tjedana prilično deprimirajuće mjesto: kriza eura i dalje pritiska Europsku uniju i svima kvari raspoloženje. No kada su procurile vijesti o Nobelovoj nagradi za mir lica su se ozarila - najkasnije oko 11 sati kad je Odbor za Nobelovu nagradu i službeno objavio svoju odluku. Žurno su organizirane konferencije za novinare.

Predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso rekao je kako je to "velika čast za Europsku uniju i svih 500 milijuna stanovnika Europe“. Naglasio je da je dodjela nagrade "opravdano priznanje jedinstvenom projektu za dobrobit građana EU-a i cijelog svijeta.“ A ona je također dokaz, zaključio je Barroso, "da Europska unija i u ovim teškim vremenima ostaje inspiracija državama i narodima diljem svijeta te da međunarodna zajednica treba snažnu Europsku uniju.“

Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy ponosan je što je prepoznat trud EU-a oko uspostavljanja mira u Europi. "Stoljećima smo vodili ratove jedni protiv drugih. A sada smo tome stali na kraj. S EU-om ti ratovi više nisu mogući. Stoga je EU doista najveća mirotvorna institucija u svjetskoj povijesti.“

"Odvažna i hrabra odluka"

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz rekao je kako je "duboko dirnut“ i "počašćen“ dodjelom nagrade Uniji. Ističe da je Europa "jedinstven projekt koji rat zamjenjuje mirom, a mržnju solidarnošću": "Bit Europske unije je pomirenje, a ona time može drugim svjetskim regijama služiti kao uzor. Od Balkana do Kavkaza EU je svjetionik demokracije i pomirenja.“

Njemačko-francusko pomirenje: predsjednik Mitterand i kancelar Kohl, 1984.

Njemačko-francusko pomirenje: predsjednik Mitterand i kancelar Kohl, 1984.

Herbert Reul, predsjednik frakcije njemačke Kršćansko-demokratske unije i Kršćansko-socijalne unije u Europskom parlamentu, ovo je povezao s krizom eura: "Upravo je Njemačka enormno profitirala od mira i blagostanja koji su nastali ujedinjenjem Europe. Uz sva nastojanja za prevladavanje krize eura, uvijek moramo imati u vidu uspjeh Unije kao mirovnog projekta.“ Sličnog je mišljenja i Rebecca Harms, supredsjednica Stranke zelenih: "Odluka je iznenađujuća te jednako tako hrabra! Europska unija, nesavršena i poludovršena, unatoč svemu je jedinstven ujediniteljski i mirovni projekt! Divno je to što nas je Odbor za Nobelovu nagradu u vremenima krize podsjetio na naše vrline!“

Politički veterani nagradu doživjeli kao potvrdu

Bivši predsjednik Europske komisije Jaques Delors u odluci Odbora vidi poticaj Europi da izdrži: "Unatoč krizi, Europa korača naprijed. Ona nije duga i mirna rijeka, ona se uvijek iznova konsolidira.“ Bivši francuski predsjednik Valéry Giscard d'Estaing, koji se izrazito zalagao za europske integracije, o dodjeli nagrade je napisao: "Ispravno je nagraditi i iskazati čast iznimnom uspjehu uspostavljanja trajnog mira na europskom kontinentu koji je čitavu povijest bio opustošen ratovima.“

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen pohvalio je " presudnu ulogu EU-a u liječenju rana povijesti i promicanju mira, pomirenja i suradnje u Europi.“

Novi jaz između sjevera i juga: prosvjedi protiv Angele Merkel u Ateni

Novi jaz između sjevera i juga: prosvjedi protiv Angele Merkel u Ateni

Nobelova nagrada? Mora da se šalite!

Međutim, postoje i sasvim drugačija mišljenja. Recimo, britanski euroskeptici u Europskom parlamentu ismijavali su dodjelu Nobelove nagrade za mir Europskoj uniji. Predsjednik frakcije konzervativaca i reformista Martin Callanan ovaj je čin nazvao zakašnjelom prvotravanjskom šalom.

"Nagrada je valjda dodijeljena miru i harmoniji na ulicama Atene i Madrida“, glasila je sarkastična Callananova opaska. A Nigel Farage iz stranke UK Independence Party smatra da je "EU u protekle dvije godine stvorio veliko neprijateljstvo između zemalja sjeverne i južne Europe.“

I tako je Nobelova nagrada za mir podijelila i Bruxelles: velika većina noviju povijest smatra potvrdom da je i trenutnu krizu moguće prevladati, dok manjina tvrdi da je projekt europskih integracija propao. Utoliko je to ipak bio još jedan tipičan dan u Bruxellesu.

Preporuka uredništva