1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

EU pomaže u transformaciji srpskih medija

Odnosi između Srbije i Europske unije u posljednje su vrijeme bili napeti: na bivšu jugoslavensku republiku vršen je pritisak kako bi izručila optuženog ratnog zločinca Ratka Mladića haškom Tribunalu, no s obzirom da to nije učinila, ugrozilo je to nadu za priključivanje Srbije Europskoj uniji. No, unatoč problematičnim odnosima s Europskom unijom, Srbija je najveći primatelj europskog novca na Balkanu.

Veran Matić, osnivač i direktor B92

Veran Matić, osnivač i direktor B92

Pored obnove infrastrukture, važno područje u kojem se Europska unija angažirala su mediji, još od 1990. kada je pružala podršku malim neovisnim medijima u njihovoj borbi za demokraciju, za vrijeme ere Slobodana Miloševića. U proteklih 6 godina Europska je unija uložila više od 20 milijuna eura u razne medijske projekte. Transformiranje Miloševićeve propagandne mašine RTS-a u modernu i vjerodostojnu javnu medijsku postaju bio je izrazito težak zadatak. «RTS je bio najveća propagandna mašina za vrijeme Miloševića i za vrijeme bombardiranja NATO-a bio je uništen. I oprema je već bila kompletno zastarjela, tako da je situacija bila jako, jako teška.» - kaže Svetlana Đukić koja radi za Europsku agenciju za obnovu EAR kaže da je transformiranje RTS-a stalan izazov. U proteklih nekoliko godina Europska unija je potrošila 4 i pol milijuna Eura za unaprijeđenje njegove inftrastrukture i modernizaciju njegove kompjutorske mreže. To potvrđuje i Bojan Brkić, zamjenik glavnog urednika RTS-a: «U mnogim dijelovima ove TV-postaje još uvijek ćete vidjeti crno-bijele monitore i tehnologiju koja je u ostalim dijelovima razvijenog svijeta muzejski izložak, tako da moramo u velikoj mjeri unaprijediti tehnologiju.»

Prema Brkiću, nije samo tehnologija ono što se mora promijeniti, već i sam mentalitet ljudi. Brkić se pridružio RTS-u prije gotovo 5 godina – kratko nakon pada Miloševića.

Kako kaže, motivaciju za taj posao predstavljao mu je izazov da se medij s lošom reputacijom promjeni u uglednu i vjerodostojnu ustanovu: «Ovoga puta pokušat ćemo djelovati profesionalnije. Zapošljavamo ljude zato što su završili novinarstvo, s odličnim ocjenama, zato što su talentirani. Političke naklonosti nisu uopće važne. Ja čak ni ne znam koje je političko opredijeljenje ijednog od ljudi iz mog osoblja.»

Srž temeljitog preobražaja RTS-a je promjena iz državne radio-tv postaje u javnu, koja se financira od pretplate građana. RTS je sama odgovorna prema građanima, nitko drugi. Ministarstvo financija ne može više diktirati kako će se trošiti njegov novac. I premda Brkić priznaje da ga povremeno nazivaju iz vlade i ostalih jakih srpskih institucija, on je čvrsto uvjeren da izravna manipulacija i uplitanje pripadaju prošlosti. Kako tvrdi, danas se RTS ne boji biti kritičan prema vladi: «Ne, ne koristim škare. Ako dobijem pouzdanu informaciju koja je potvrđena iz nekoliko izvora da je neki ministar u vladi počinio prevaru, objavit ću tu vijest, neću je izrezati zato što se tiče ministra u vladi.»

RTS je nedavno emitirao investigativnu seriju koja je razotkrila visoku razinu korupcije u srpskim zatvorima i pravosuđu. Svetlana Đukić iz Europske agencije za obnovu kaže da je radio-TV postaja RTS povratila velik stupanj vjerodostojnosti tijekom prošlih godina. A budući da je investigativno novinarstvo vrlo naporno, skupo i zahtijeva vremena, ona kaže kako je to prioritet financijske potpore Europske unije: «Smatram da za investigativno novnarstvo nije dovoljno samo imati odluku urednika da se to uradi, to zahtijeva i financijska sredstva. Očigledno je da je vrlo teško, u odnosu na financije, angažirati ekipu od 5 novinara koji se 10 mjeseci mogu koncentrirati na teme kao što je trgovina ljudima u regiji. Naravno da treba putovati okolo, razgovarati s puno ljudi, sve to košta novaca, a nažalost u Srbiji nema puno medija koji bi si mogli priuštiti takav posao, pa je to razlog zašto trebamo nastaviti podržavati kvalitetne produkcije.» Drugi medij koji je primio znatnu finnacijsku podršku Europske unije je B92 – postaja s dugom poviješću koja se zalaže za demokraciju i slobodu medija. B92 započeo je 1989. kao eksperimentalni studentski radio. U kasnim 90-ima bio je uporište otpora protiv Miloševića. Njegova internetska stranica ubrzo je postala najposjećenija stranica u regiji, a danas se B92 gotovo u cijelosti financira od reklama.

Zahvaljujući kontinuiranoj podršci brojnih međunarodnih donatora, uključujući i Europsku uniju, B92 je u svoj servis uključio i televiziju. Danas se televizija B92 može vidjeti širom Srbije, a broj gledatelja je u stalnom porastu.

Ipak, prije nekoliko godina, medijska postaja B92 trebala je pomoć kako bi preživjela u komercijalnom svijetu. Veran Matić, osnivač i direktor B92 ponovo se obratio Europskoj uniji: «Mi smo dali našu analizu Europskoj agenciji za obnovu i pokazali koliko je to često neuspješan projekt i bacanje novaca, zbog toga što se djelovalo na birokratski način, ne uzimajući u obzir naše stvarne potrebe. Rekli smo da bismo željeli taj edukativni proces, ali da zajedno upravljamo i temama i procesom edukacije. To je za nas bio najuspješniji model traininga i edukacije.»

I bilo da se radi o reporteru ili uredniku, šefu kadrovske službe ili financijskom stručnjaku, svakom zaposlenom u B92 omogućeno je profesionalno usavršavanje u prošle dvije godine. Za tu dodatnu naobrazbu uloženo je pola milijuna eura, što je, prema gruboj procjeni, čevtrtina europskog novca za B92, a ostatak se koristio za produkciju kvalitetnog programa, kaže Svetlana Đukić, iz Europske agencije za obnovu: «U načelu je naša ideja pomoći medijima da emitiraju informacije koje su važne za građane Srbije u smislu: što je to tranzicija, koji su problemi? B92 smo smatrali za vrlo bitnog partnera. No, za uspjeh takve vrste projekta potrebna je potpuna predanost poslodavstva. Nažalost, moram reći da na RTS-u nismo naišli na tu vrstu angažmana, pa je to je razlog zašto nismo radili na više takvih projekata.» Zvuči kao da preobražaj srpskih medija dobro funkcionira u teoriji, no govoreći s ljudima na ulicama Beograda, nailazi se na opće otriježnjenje. Ovako kako razmišlja ovaj mladić, misle i mnogi drugi: «Problem s RTS-om je što Vlada i političke stranke još uvijek u velikoj mjeri kontroliraju taj medij. Oni su bili ti koji su izabrali i sadašnjeg direktora RTS-a. To je velika greška. Ali, zapravo su sve TV-postaje u Srbiji povezane s politikom, čak i B92. U Srbiji je sve politika. Ona je umješana svuda.»

Veran Matić, direktor B92, naravno snažno brani neovisnost njegove postaje, ali se slaže s tim da su srpski mediji još uvijek u tranziciji i da njima još uvijek upravlja politika:

«U Srbiji vlada potpuni kaos u medijskoj sferi. Postoji preko 1000 elektronskih medija, što dovodi do tabloidizacije medijske sfere. Kvaliteta je vrlo loša, čak i lošija nego za vrijeme Miloševića, što je paradoksalno. Mnogo medija živi van tržišta, živi dakle od subvencija tajkuna ili političkih stranaka, a to utječe na sadržaj i kvalitetu programa. Nešto se mora učiniti.»

Podrška implementaciji novih srpskih zakona o medijima, transformacija RTS-a u neovisnu medijsku postaju i financiranje kvalitetnih produkcija, investigativnog novinarstva i medijske naobrazbe, prvi su koraci u pravom smjeru. Međutim, za dugotrajan uspjeh, reforme srpskih medija moraju ići ukorak s borbom protiv korupcije, te jačanjem srpskih institucija i demokracije.