1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

EU pomaže razminiranje Hrvatske

Tijekom rata u Hrvatskoj postavljeno je oko milijun mina koje su korištene kao ofenzivno i defenzivno oružje: to znači da su mine postavljali kako pripadnici tadašnje JNA, odnosno srpskih vojnih i paravojnih formacija, tako i Hrvatska vojska.

Natpisi koji su još uvijek hrvatska svakodnevica

Natpisi koji su još uvijek hrvatska svakodnevica

Trenutno se na području od približno 1150 četvornih kilometara još uvijek nalazi oko 240000 mina. Najveći dio novca za razminiranje do sada je uložila hrvatska Vlada, ali značajan partner u programu razminiranja je i Europska unija.
Iz vremena rata sačuvane su brojne mape na kojima je unesen položaj mina i ostalih važnih strateških podataka. Sandi Saban, voditelj centra za skeniranje karata iz CROMAC-a, Hrvatskog centra za razminiranje, naglašava kako su upravo ti povijesni dokumenti najbitniji za akcije razminiranja: "Ovo je originalna ratna vojna karta koju smo, kao i ostale karte, dobili od Hrvatske vojske. Ova je u dobrom stanju, no mnoge su u vrlo lošem stanju. Na ovoj su karti uneseni položaji rovova i bunkera, ali ne i samih mina, ali imamo i puno karata na kojima je uneseno gdje su položene mine. Pouzdanost tih karata ovisi o tome tko ih je i kako načinio. Nakon što kartu skeniramo, na nju unosimo koordinate tako da možemo upisivati različite informacije - na primjer podatke koje smo nedavno sami sakupili ili dobili od pojedinaca. CROMAC raspolaže s obilatim materijalima koji svjedoče o položenim minama."
Ured Nikole Kreše, voditelja CROMAC-ovog odjela u Osijeku, nalazi se u području gdje se nalazi najveći broj mina u Hrvatskoj. Nakon rata od nagaznih i rasprskavajućih mina najprije su očišćene gradske sredine - kuće i škole, tvornice, ceste i naftovodi. Sada su na redu poljoprivredne površine i, što je još puno teže, šumske površine. Od osnutka CROMAC-a 1998. godine do sada za lociranje mina i razminiranje utrošeno je 255 milijuna eura. Više od polovine tih sredsatva dala je hrvatska Vlada. Europska unija posljednjih godina sve više sudjeluje u tim troškovima. Na primjer, 2004. godine Europska je komisija odobrila dva milijuna eura za čišćenje mina u Hrvatskoj, što je bila najveća međunarodna donacija. ¸
U prosjeku otklanjanje mina stoji 1,30 € po četvornom metru. Cijena varira ovisno o kakvim se minama radi - protutenskovskim ili nagazanim, o pristupačnosti područja, gustoći minskog polja, kao i o tome mogu li se mine otklanjati strojno ili ručno. Najveći dio mina otklanja se ručno i taj posao sve više preuzimaju privatne tvrtke na komercijalnoj osnovi.
Čišćenje mina vrlo je delikatan i opasan posao, koji se može obavljati samo pod određenim okolnostima, a svaki i najmanji trenutak nedovoljne koncentracije plaća se životom. Od 1991. godine na tim je poslovima poginulo 48 ljudi.
No, od mina ne stradavaju samo oni koji se tim poslom profesionalno bave. Tijekom 2004. godine od mina je poginulo 14 osoba, prošle godine četiri, a 13 ih je ranjeno. Opasnosti od mina osobito su izložena djeca i zbog toga su programi osvještavanja i educiranja djece sastavni dio borbe protiv mina.
Ljiljana Čačić-Žmirić, savjetnica za programe borbe protiv mina, ističe kako su dodadašnji programi educiranja djece na primjer, putem kazališnih predstava, prigodnih pjesama i plesova, dali dobre rezultate: "Na primjer, jedan od njih se zove: NE Ne - Mi - ne. Ta je predstava bila vrlo uspješna. Prije dvije godine u jednom su gradu, nekoliko dana nakon što su djeca vidjela tu predstavu, u blizini glavne ceste našli plastičnu vreću punu mina. Djeca su to smjesta prijavili poicijskoj postaji, pjevajući pri tome 'Ne-ne mi-ne'. Znači to je učinkovito i tu poruku treba širiti na taj način."
Hrvatska je do sada sama financirala najveći dio svog programa za razminiranje, a prema vrlo ambicioznim planovima iz tog programa, do 2009. godine zemlja bi trebala biti potpuno očišćena od mina. Za to će biti potrebno još najmanje 300 milijuna eura. CROMAC će se za pomoć obratiti hrvatskoj Vladi, Svjetskoj banci, javnim tvrtkama i ostalim donatorima, a na tom će se popisu bez sumnje naći i Europsko povjerenstvo.