1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

EU podijeljen oko gospodarskih mjera i zaštite klime

Uoči sastanka na vrhu Europske unije sve su oči usmjerene prema trenutačnom predsjedavatelju, francuskom predsjedniku Nicolasu Sarkozyju. Može li uspjeti u rješavanju i spajanju paketa o klimi i financijskih pitanja?

Nicolas Sarkozy, francuski predsjednik

Nicolas Sarkozy poziva na prosinački sastanak na vrhu EU-a

Nicolas Sarkozy, trenutačni predsjedatelj Europske unije, koji je u međuvremenu dobio nadimak "krizni predsjednik", uvijek je u najboljoj formi kada treba riješiti ozbiljne probleme. Bilo da se radi o globalnoj financijskoj krizi ili kada počnu padati granate, kao prošlog ljeta na Kavkazu.

Sarkozyjev talent za rješavanje problema sigurno će biti potreban i na predstojećem sastanku na vrhu Europske unije. Prosinački summit šefova država i vlada 27 članica EU-a počinje već sutra, a kompromis o mjerama za zaštitu klime i suzbijanje posljedica financijske krize još nije postignut.

Lisabonski sporazum još najmanji problem?

Njemačka kancelarka Merkel potpisuje Lisabonski sporazum

Merkel potpisuje Lisabonski sporazum

Čini se da će rješavanje problema oko Lisabonskog sporazuma sada biti još najlakše pitanje. Irska Vlada je u načelu spremna provesti još jedan referendum. EU se pokazao kao štit u vremenima financijske krize, i to Irci vrlo dobro znaju. Jedino bi moglo doći do razilaženja u mišljenjima oko jamstva da će Irska i ubuduće imati svojeg povjerenika u Europskoj komisiji.

Merkel je protiv širih gospodarskih mjera

Zemlje članice su podijeljene oko pitanja europskog paketa za poticanje gospodarskog rasta. Francuska i Velika Britanija žele kao i Barack Obama uložiti velika sredstva u gospodarstvo, čak i po cijenu velikog dodatnog zaduženja države. Njemačka pak u tom pogledu koči - kancelarka Merkel ne želi biti pod pritiskom.

Prijetnje korištenja veta oko granica CO2

Elektrane na ugljen

Napetosti oko zaštite klime - pojedine članice najavljuju veto

Još nepreglednije je stanje što se tiče zaštite klime. EU želi količinu ispuštenog ugljičnog dioksida smanjiti za 20 posto do 2020.godine - to su svečano obećali šefovi država i vlada. Osim toga Europska unija u svijetu želi biti predvodnica u borbi protiv klimatskih promjena. No pri tome još nije razjašnjeno tko će snositi koliki teret. Zato iz članica već sada stižu prijetnje korištenjem prava na veto.

Istočnoeuropske zemlje namjeravaju sve blokirati ako ne dođe do rasterećenja njihovih elektrana na ugljen. Italija želi uložiti veto, jer smatra da su planirane mjere prevelik teret za talijansko gospodarstvo. I na kraju i Angela Merkel "očijuka" s vetom ukoliko se prava industrije na zagađenje ne budu dijelila besplatno. Ipak, sve strane uvjeravaju kako neće dirati zajedničke ciljeve o klimi.

Sada su sve oči uperene u Nicolasa Sarkozyija koji bi na predstojećem summitu Europske unije morao biti u vrhunskoj formi.

Preporuka uredništva