1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

EU poštuje kršćanske vrijednsoti, ali ne spominje Boga

Još traju pregovori ministara vanjskih poslova Europske unije o novom temeljnom ugovoru EU-a. I dalje se čuju zahtjevi za spominjanjem Boga u njemu, ali zasad nema izgleda da taj zahtjev podrži većina članica.

default

Čelnici EU-a Hans Gert Pöttering, Angela Merkel i Jose Manuel Barroso pozdravljaju glavnog rabina Davida Liebermanna. (AP Photo/Geert Vanden Wijngaert

Iako se više od 80 posto Europljana izjašnjava da pripada nekoj vjerskoj zajednici, Bog se ne spominje u prijedlogu novog ugovora. Načelo odvojenosti crkve od države prevladalo je u višegodišnjoj raspravi, pa nije bilo spomena Boga ni u prijedlogu Ustava EU-a, koji je propao, ni u sadašnjem novom temeljnom ugovoru:

«Presudno je bilo držanje Francuske i Belgije. To su dvije zemlje koje u svojim ustavima imaju zapisano načelo odvojenosti religije i države i nisu htjele prihvatiti da zaobilaznim putem preko Europe sad bude spominjn Bog.»

prisjeća se Jo Leinen, socijaldemokratski zastupnik u Europskom parlamentu i predsjedatelj Odbora za ustav. Njemačka, Španjolska, Italija i druge zemlje mogle su si zamisliti spominjanje Boga u preambuli, ali na kraju se čitav Europski parlament odlučio protiv toga.

EU ipak nije bezbožan

Pa ipak, politika na europskoj razini bije bezbožna ili protuvjerska. Interesi crkava koje u Bruxellesu imaju vlastite urede za lobiranje uzimaju se u obzir. Novi temeljni ugovor EU-a, koji bi trebao biti napisan do kraja godine, odražava vjerske i kršćanske vrijednosti kao solidarnost i socijalnu pravdu, smatra predsjednik Europskog parlamenta, kršćanski demokrat Hans-Gert Pöttering:

«Oni koji su htjeli da se spomene Bog ili da se pored prosvjetiteljstva, grčke filozofije i rimskog prava navede i židovsko-kršćanska baština, ne bi trebali rezignirati. Mora se reći da ustav, ugovor, sadrži kršćanske vrijednosti, kršćansko poimanje čovjeka.»

Od spominjanja dominantne religije u Europi, kršćanstva, kojem pripada oko tri četvrtine pučanstva, svjesno se odustalo kako se ne bi zapostavljalo muslimane, židove i druge, kaže Jo Leinen:

«Po mom mišljenju je s pravom uzet širi pojam, jer smo u prošlosti, a pogotovo ćemo u budućnosti imati veći broj religija u toj zajednici i nikoga ne želimo isključiti. Dobra je formulacija kulturna i religijska baština, već prema tomu gdje čovjek s obzirom na svoju religiju nalazi inspiraciju, i humanistička baština iz Francuske revolucije i prosvjetiteljstva. To su tri komponente koje predstavljaju europski model vrijednosti, a to sadrži novi europski ugovor.»

Važnije poštivanje vrijednosti

Važnije od izričitog spominjanja Boga je za praktičnog katolika Hansa-Gerta Pötteringa da se u svakodnevnoj politici uvažavaju kršćanske vrijednosti, osobito ako se radi o etičkim pitanjima:

«Naravno da to neizravno igra određenu ulogu, iako se izravno ne spominje religiju, primjerice kad govorimo o odlukama koje se tiču vrijednosti, kod pitanja kako se odnosimo prema životu, prema starijim ljudima, kako ophodimo sa svim pitanjima genske tehnologije? Tu ćemo doći do zaključaka koji se temelje na svjetonazoru i vrijednostima, tako da su neizravno važne i religijske vrijednosti.»

U predvorju Europskog parlamenta u Bruxellesu nalazi se sve što srce parlamentarca može zaželjeti: knjižara, banke, čistionica, teretana i malo skrivena mala prostorija za meditaciju. Tamo se svakog četvrtka održava molitva, ali bez izričite orijentacije na neku konkretnu religiju. Vjerski simboli svjesno nisu stavljeni nigdje u čitavoj zgradi. Ali, Hans-Gert Pöttering ne gubi nadu da će EU jednoga dana ipak u svoje tekstove unijeti Boga:

«Kao kršćanin kažem: nas uvijek vodi optimizam i nada. Zato s optimizmom gledamo u budućnosti, osobito u budućnosti Europe.»

Jo Leinen, međutim, ne misli da se može dogoditi da Bog bude spomenut u ugovoru o kojem se trenutno pregovara:

«Osobito Poljska, ali i Italija, još jednom su pokušale postići da se u europskom ugovoru spominje Bog. Gospođa Merkel, koja je bila predsjedateljica u prošlom polugodištu o tomu je vodila konzultacije s rezultatom da nije bilo jednoglasnog stajališta. Na susretu predsjednika država i vlada u lipnju prihvaćena je jasna odluka. Dakle, tu se ništa više ne mijenja. Za ovaj krug ta je tema prebrođena.»