1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

EU od iduće godine ima prve „borbene jedinice“

Ministri obrane članica Europske Unije danas su raspravljali o budućim intervencijama u kriznim područjima. U tu svrhu u tijeku su pripreme borbenih jedinica koje bi u kratkom vremenu mogle intervenirati u kriznim područjima. Pozvane su i kandidatske zemlje, a time i Hrvatska da sudjeluju u civilnoj komponenti intervencija.

Stvaranjem borbenih jedinica EU korak bliže stvaranju europske vojske?

Stvaranjem "borbenih jedinica" EU korak bliže stvaranju europske vojske?

Svaka borbena jedinica imala bi po 1.500 vojnika i trebala bi biti u stanju intervenirati u roku od pet do deset dana. Na taj način Europska Unija želi brže i fleksibilnije reagirati na krize u svijetu. Paralelno vojnim jedinicama ministri sastavljaju i civilne snage za intervencije. Kandidatske se zemlju mogu uključiti, pa tako i Hrvatska, naglasio je nizozemski ministar obrane Henk Kamp: „Postoje mogućnosti sudjelovanja i za kandidatske zemlje, koje trebaju tražiti suradnju s drugim članicama, pa tako postoje mogućnosti suradnje i za Hrvatsku“, kazao je ministar Kamp.

Na sastanku hrvatsko izaslanstvo predvodio je ministar vanjskih poslova RH Miomir Žužul. On je potvrdio da je hrvatska spremna preuzeti odgovornost kao kandidatska zemlja u civilnoj komponenti sudjelovanja u mirovnim misijama Europske Unije, ali da se ovoga puta nije govorilo o konkretnim akcijama na tom polju te da će se takva pitanja tek nalaziti pred Hrvatskom koja podržava zajedničku europsku vanjsku i sigurnosnu politiku. Ministar Žužul je objasnio civilnu komponentu koja je otvorena kandidatskim zemljama, pa tako i Hrvatskoj: „Civilna komponenta je nešto što se priprema već godinama, a države dogovaraju o tome. Mi smo iskazali svoju spremnost da sudjelujemo. Tako ćemo sudjelovati u mirovnim pregovorima, razvoju civilnog društva, jer u tome imamo dobro iskustvo, ali i u razvoju institucija koje će doprinijeti jačanju pravnih država, manjinskih prava i slično“, naglasio je ministar Žužul koji iz Bruxellesa odlazi ravno u New York gdje sutra predsjednik i glavna tužiteljica Haaškog suda sutra podnose svoja izvješća Vijeću sigurnosti UN-a o suradnji zemalja regije.

Ministar Žužul je izjavio kako je „za očekivati je da će haaška tužiteljica osvrnuti se na one slučajeve koji su neriješeni u cijeloj regiji, a u Hrvatskoj konkretno na neriješeni slučaj Gotovine. To je do sada svaki puta istaknuto i to će biti istaknuto i ovaj puta”, kazao je ministar.

On je izrazio i svoja očekivanja od predstojećeg sutrašnjeg izvješća glavne tužiteljice Haaškog suda del Ponte i predsjednika Suda Merona: “Očekujem da će tužiteljica s obzirom da je ovo njezin posljednji izvještaj Vijeću sigurnosti upotrebiti jasan, da ne kažem dosta oštar jezik pozivajući na obveze sve one države koje su na određeni uključene, a to znači da će se odnositi i na Hrvatsku”, rekao je ministar Žužul.

Poslije podne će se ministar obrane Berislav Rončević, zajedno s kolegama iz ostalih kandidatskih zemalja te Norveške i Islanda, zemalja članica NATO-a, koje su izvan EU-a, sastati s Trojkom EU-a.

Večeras u okviru foruma Europske Unije –zapadni Balkan, Hrvatska i ostale zemlje regije potpisuju okvirni sporazum s Europskom Unijom o sudjelovanju u programima Unije. Unija otvara svoje programe za zemlje jugoistočne Europe, pa će večerašnjoj svečanosti biti nazočni i ministri vanjskih poslova Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore i Makedonije. Sastanak je nastavak foruma EU-zapadni Balkan koji je započeo na solunskom summitu sredinom 2003. godine.