1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

EU: Oštrije kazne za izrabljivače ilegalnih doseljenika

U Europskom parlamentu u tijeku je rasprava o novoj direktivi koja predviđa pooštrene kazne za poslodavce koji zapošljavaju ilegalne radnike pod izrabljivačkim uvjetima.

Rad na crno

Rad na crno i izrabljivanje ilegalnih doseljenika - postaje skupo i opasno za poslodavce

U potrazi za novcem i radom oni su dobrodošli: ljudi koji su na ilegalan način ušli u EU i koji su često puta žrtve izrabljivanja pri jednostavnim poslovima. Bilo da se radi o radu u nepodnošljivo vrućim staklenicima u Španjolskoj ili na gradilištima po srednjoj Europi, broj ilegalnih doseljenika u EU procjenjuje se na pet do osam milijuna.

Porazni uvjeti i izrabljivanje kao jeftina radna snaga

Putovnica jednog ilegalnog radnika iz Indonezije

Ilegalni radnik iz Indonezije

Poslodavci i poduzeća za zapošljavanje na određeno vrijeme koji vrbuju jeftinu radnu snagu u toj skupini ljudi, glavna su meta nove direktive kojom se želi spriječiti daljnje izrabljivanje. EU određuje minimalne sankcije koje će vrijediti u cijeloj Uniji, a radi se o kaznama za poslodavce – a ne za u potpunosti nezaštićene ilegalne migrante. Takvu odluku obrazlaže Rainer Hoffmann, zamjenik glavnog tajnika Europskog udruženja sindikata: «Nemoguće je ne primijetiti da na ovom području postoji mnogo kriminalne energije. Radi se o trgovini ljudima pod za čovjeka poraznim uvjetima, gdje se dobavljaju ljudi koji se kasnije izrabljuju kao jeftina radna snaga ».

Zabrana zapošljavanja ilegalaca iz trećih zemalja

Ilegalni radnici čekaju u redu

Ilegalni radnici čekaju u redu

Općenito zabranit će se zapošljavanje osoba iz trećih država koje se nalaze u EU na ilegalan način. Tako će se ubuduće od poduzeća tražiti da prije zapošljavanja provjere živi li se osoba koja traži posao u zemlji članici EU-a legalno. Zemlje članice potiče se da provode češće kontrole. Poslodavac preuzima odgovornost i za podređena partnerska poduzeća, ukoliko zna da se u takvim firmama zapošljavaju ilegalni doseljenici.

Pod određenim uvjetima poslodavci moraju snositi i financijske posljedice. Ukoliko se dokaže da je poslodavac zapošljavao ilegalne doseljenike tada mora naknadno platiti porez i socijalna davanja, dakle sve ono što je zatajio. Nadalje, sukladno direktivi, mora vratiti i državnu i ostalu pomoć koju je eventualno dobio. Osim toga može biti na nekoliko godina isključen iz javnih natječaja. Može se također dogoditi da mora preuzeti i troškove vraćanja ilegalnog zaposlenika u zemlju podrijetla.

Poslodavac ne plaća samo kaznu već i odgovara pred sudom

Novčanice eura

Poslodavcima koji izrabljuju ilegalce ne prijeti samo novčana kazna

Direktiva određuje da poslodavac pod određenim uvjetima ne samo da mora platiti novčanu kaznu nego i odgovara pred sudom. Visina kazne ostaje u nadležnosti zemalja članica, ističe sindikalist Reiner Hoffmann: «To je zbog toga, jer EU na tom području ima ograničene ovlasti, pa se mora voditi računa kako članice na kraju provode odredbe u djelo i kako su u nacionalnim zakonodavstvima zaživjele djelotvorne sankcije koje će drugima biti upozorenje ».

U njemačkom zakonu o suzbijanju rada na crno predviđene su kazne zatvora u teškim slučajevima ilegalnog zapošljavanja i trgovine ljudima.

O odredbama se vodila rasprava u utorak, a danas (4.2.) u Europskom parlamentu one će biti i izglasane. Dok će direktiva prije svega pogoditi poslodavce, za zaposlene bez legalne dozvole boravka ona predstavlja određenu zaštitu, u slučaju da ih netko drugi tuži. Za vrijeme sudskog postupka, protiv poslodavca ilegalni doseljenici mogu dobiti ograničeno pravo na boravak, ukoliko surađuju s izražiteljima. Osim toga, cilj ove direktive je da svi zaposlenici dobiju svoju zaradu, iako se radi o ilegalnim doseljenicima. Međutim, ova činjenica ne štiti od kasnijeg vraćanja u zemlju podrijetla.

Za jeftinu radnu snagu iz EU-a nema promjena

Žena-radnica u tvornici Volkswagena u Wolfsburgu sredinom dvadesetih godina

Jeftina radna snaga u Njemačkoj sredinom 20. stoljeća bile su žene

Radi se o direktivi Europske unije koja određuje minimalne norme. Pojedine članice Unije mogu uz njenu primjenu u nacionalno zakonodavstvo u iduće dvije godine uvesti još i oštrije sankcije. Ipak, time neće nestati problem izrazito niskih plaća. Direktiva se odnosi samo na državljane iz trećih zemalja, ali ne i na jeftinu radnu snagu iz članica Europske unije kojima u gastronomiji ili građevinarstvu nije ništa bolje.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic