1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

EU - Novim statistikama protiv socijalne krize?

Europska se komisija želi bolje upoznati s društvenim posljedicama gospodarske politike i politike štednje u Europi, a onda ih jednom već i ublažiti. Pri tomu ju obasipaju kritikama zbog neodlučnosti.

Već se sad u Bruxellesu puno toga mjeri, procjenjuje i koordinira. 28 zemalja članica Europskoj komisiji predočuje na procjenu svoje gospodarsko-političke odluke i prijedloge svojih nacionalnih proračuna. Komisija daje savjete za bolje političke poteze. 17 zemalja koje kao svoju valutu koriste euro, mogu upasti u proces prekomjernog deficita, ukoliko se trajno ne drže pravila o novom ili zajedničkom zaduživanju.

Uz to, postoji velik broj prognoza o gospodarskom razvoju, statistikama i stopama nezaposlenosti, a svaka tri mjeseca objavljuje se i podeblji izvještaj o socijalnom stanju u Uniji. No odluke o socijalnim i gospodarsko-političkim pitanjima donose same vlade i parlamenti svake pojedine zemlje članice. To je jasno kazao povjerenik za socijalna pitanja Lazlo Andor koji je predložio da se uvede još jedna, nova statistika.

Lazlo Andor

Lazlo Andor. Može li socijalna svjedodžba nešto pomoći?

"Predlažemo da se socijalne razlike unutar EU-a procjenjuju u jednoj posebnoj svjedodžbi, koja bi upozoravala na negativne razvoje. Tu se radi o općoj nezaposlenosti, nezaposlenosti među mladima, siromaštvu koje prijeti radnicima, razlikama u dohotku između najbogatijih 20 posto i najsiromašnijih 20 posto stanovništva i naravno o proračunskim dohocima koji uistinu stoje na raspolaganju." U ovoj bi se socijalnoj svjedodžbi trebale jasno ogledati posljedice politike štednje i konsolidacije i to prije svega u južnoeuropskim zemljama pogođenim krizom.

Nove procjene bez posljedica?

Kako bi se nakon "podjele svjedodžbi" trebalo boriti protiv uočenih manjkavosti, Lazlo Andor nije otkrio. Ne bi trebao biti isplaćivan dodatni novac za poticanje tržišta rada niti bi zemlje koje dobiju loše svjedodžbe, trebale biti kažnjavane. Ovime Europska komisija želi prije svega odgovoriti na zahtjev šefova država i vlada koji su na sastanku na vrhu u lipnju zatražili da se snažnije razmišlja i savjetuje o "socijalnoj dimenziji" gospodarske i monetarne unije.

Prosvjedi na ulicma Madrida u listopadu 2012.

U Madridu su odavno rekli što misle o politici štednje. Prosvjedi na ulicma Madrida u listopadu 2012.

Šef Europske komisije Jose Barroso se već odavno brine da Uniju mnogi od 500 milijuna njenih stanovnika vide još samo kao nesocijalnog, birokratskog monstruma koji pod svaku cijeni samo želi nametnuti strogi kurs štednje. Nedavne ankete pokazuju da ovo strahovanje ima i temelja. Prema Gallupovom istraživanju, u međuvremenu većina stanovništva EU-a (51 posto) odbija kurs štednje kojeg su postavile zemlje davateljice novca. Tek pet posto ispitanika vidi pozitivne rezultate. U Grčkoj čak 94 posto stanovništva ne prihvaća ovaj politiku spašavanja njihove zemlje u ovom obliku. Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi suprotstavio se u Parizu ovom mišljenju. On tvrdi da se euro-zona polako oporavlja. I stoga Banka namjerava nastaviti ovu svoju politiku.

Jose Manuel Barroso rukuje se srdačno se s Martinom Schulzom

Jose Barroso i Martin Schulz

Socijalne će teme opet postati važne

Njemačka zastupnica u Europskom parlamentu iz redova Ljevice Gabi Zimmer upozorava pak da se u Grčkoj, unatoč prvim reformama i drastičnoj politici štednje, za mlade nezaposlene vrlo malo toga poboljšalo. Eurostat je ovog tjedna objavio da je nezaposlenost Europljana mlađih od 25 godina jednako visoka kao što je bila prije godinu dana. U Grčkoj ona iznosi 61,5 posto, u Španjolskoj 56 posto.

I predsjednik Europskog parlamenta, njemački socijaldemokrat Martin Schulz, koji se želi natjecati za mjesto predsjednika Europske komisije, kritizirao je prijedloge povjerenika Lazla Andora kao nedovoljno ambiciozne i "odavno zakašnjele". Schulz se založio za to da se četvrtina dosadašnjih strukturnih fondova EU-a u budućnosti troši na socijalne projekte.

Preporuka uredništva