EU nerado govori o nacionalnim manjinama na svom području

Sukobi u Baskiji, na Korzici ili u sjevernoj Irskoj za Euorpsku uniju i njezine institucije do sada nisu bili tema za raspravu. No, prije mjesec dana Europska je unija dobila deset novih članica, odnosno 74 miliijuna novih stanovnika. Među njima je i šest milijuna pripadnika nacionalnih manjina. – Koliko god nekome zvučalo nemoguće u Europskoj uniji danas nacionalnim manjinama pripada 28 milijuna ljudi.

"Dugo je Europska unija puno investirala u napore za zaštitu nacionalnih manjina izvan EU. Najnoviji razvoj s kojim smo proširenjem suočeni mogućnost je da se Europska unija aktivno uključi u zaštitu manjinskih prava unutar njezinih granica, smatra voditelj odjela za politiku i suradnju Vijeća Europe, Belgijanac Marc Scheuer.

Drugim riječima – time što Europska unija svakom građaninu jamči zaštitu od kulturne, jezične, socijalne ili ekonomske diskriminacije, onda to vrijedi i za zaštitu manjina. No, teško da se može očekivati poseban kocept EU-ove politike prema manjinama. Čak i u tekstu novoga europskog ustava prava manjina ne spominju se ni na jednom mjestu. Marc Weller, direktor Europskog centra za pitanja manjina iz Flensburga naglašava:

”I danas već postoji velik broj programa u različitim odjelima Europskog povjerenstva koji se bave radnim tržištem, pitanjima mladih, obrazovanjem i drugim, a tu se spominju interesi nedominantnih skupina. Riječ ‘manjine’ se izbjegava, jer za sada za Europsku uniju ne postoji nikakva pravna osnova prema kojoj bi se o tim pitanjima izravno moglo progovoriti ili da bi se mogla označiti kao pitanja manjina. Recimo, puno se radi na jezicima, a tu se umjesto ‘manjinskih jezika’ govori o ‘manje korištenim jezicima’.”

I tako se izbjegava da se problemi manjina u Europskoj uniji takvima i nazvaju. Puno jasnije riječi Europska je unija našla u ”kopenhaškim kriterijima” – dokumentu koji zemljama kandidatima navodi što moraju ispuniti prije ulaska u EU. U jednom se članku ovdje izričito govori o zaštiti manjinskih prava. Čak i sada kada su postale ravnopravnim članicama, neke od novih zemalja Unije ostaju pod povećalom starih država članica: osobito su nezadovoljni time kako se u Slovačkoj i Češkoj postupa s Romima, a manjkavosti nalaze i u odnosu prema ruskoj manjini u baltičkim zemljama.

Neriješena pitanja manjina izraz su nedostataka u demokratskom sustavu, smatra OESS-ov opunomoćenik za manjine, Krzysztof Drzewicki. Kod početka pregovora sa zemljama zapadnog Balkana – Hrvatskom, Makedonijom te Srbijom i Crnom Gorom, upravo manjinska pitanja moraju igrati veliku ulogu:

”Naravno da bi kopenhaški kriteriji trebali poboljšati položaj nacionalnih manjina, jer oni predstavljaju strukturni temelj koji je doveo do ratova u toj regiji.”