1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

EU neće prepustiti Balkan Rusiji

Berlinska konferencija o zapadnom Balkanu za cilj ima demonstraciju podrške i obnavljanje poruke privrženosti Europske unije zajedničkoj budućnosti. Istodobno, i Berlin i Bruxelles žele čuti istoglasnu uzvratnu poruku.

Najavljujući ovu konferenciju iz Berlina i Bruxellesa stižu slične poruke. Glasnogovornik njemačke vlade, Steffen Seibert, naglašava važnost razgovora o „otvorenim pitanjima“ u regiji i davanje „novog impulsa“ za njihovo rješavanje: „To se posebno odnosi na jačanje i podršku suradnji u regiji kao i na približavanje Uniji, gospodarsko, političko, ali i na području vladavine prava. Njemačka stoji iza obećanja o europskoj perspektivi zapadnog Balkana“, navodi Seibert.

Početak serije

Bruxelles, sa svoje strane, „pozdravlja inicijativu Angele Merkel“ i ponavlja da su regionalna suradnja i upravljanje gospodarstvom „ključni čimbenici“ procesa proširenja. „Bit će to prilika za razgovore o prioritetima kao što su gospodarstvo, vladavina prava, pružanje sigurnosti stranim investicijama, otvaranje novih radnih mjesta“, kaže za Deutsche Welle, glasnogovornik Europske komisije Peter Stano. I dok u Bruxellesu najavljuju kako je balkanski samit u Njemačkoj „prvi u nizu“ i da su sljedeći već zakazani za 2015. i 2016. u Austriji, odnosno Francuskoj, europski analitičari ukazuju na izostanak pitanja proširenja s liste prioriteta Europske unije, na „nacionalizaciju“ ovog procesa od strane zemalja članica, na vidno zaostajanje pojedinih zemalja regije ali i na važnu činjenicu da se sastanak organizira u trenutku zategnutih odnosa Bruxellesa i Moskve.

Proširenje u rukama članica

Peter Stano

Peter Stano

Poznavatelji europske politike već dugo ukazuju na činjenicu da je proširenje prestalo biti jedna od „ključnih misija“ Europske komisije i da je taj proces sve više vođen od strane Vijeća Europske unije, odnosno zemalja članica: „Imamo nešto što se zove ‚nacionalizacija proširenja'. Zemlje članice sve više sudjeluju u ključnim odlukama u tom procesu, prije nego što bi se oslonile na preporuke Europske komisije. To se posebno odnosi na Njemačku i njezin Bundestag, koji je preuzeo gotovo presudnu ulogu u ocjenjivanju procesa u regiji“, objašnjava za Deutsche Welle, Corina Stratulat, iz Centra za europsku politiku u Bruxellesu. Ona ocjenjuje kako na taj način proces proširenja, s jedne strane, postaje inkluzivniji i demokratičniji , jer se umjesto samo odluke Bruxellesa traži i mišljenje nacionalnih parlamenta. “S druge strane tu postoji rizik od pretjeranog miješanja tehnokratskih procedura u proces koji je već postavljen, što ga udaljava od već dogovorenog i dodaje nove uvjete i pravila što izaziva frustracije kod onih koji rade na tom procesu, ali i kod građana zemalja koje se nadaju članstvu“, kaže Stratulat i navodi primjere utjecaja odluke njemačkog Bundestaga na albanski zahtjev za kandidaturu 2009. godine, ali i početak pregovora Srbije o članstvu, prošle godine.

EU, Balkan, Rusija

Kancelarski ured u Berlinu

Kancelarski ured u Berlinu

Da se u proces pridruživanja danas sve više upliću i nacionalni interesi zemalja članica, i to na način koji „nije uvijek od pomoći“, smatra i Nicholas White, iz udruge „Neovisni diplomat“. On naglašava da bi bilo bolje da je proširenje ostalo „visoki prioritet“ Europske komisije, ali istodobno dodaje:„Ipak, vrlo je važno da se ovaj sastanak održava u Berlinu. Kancelarka Merkel jest vodeći političar u Europi. Ona je dominantnija vjerojatno i od svojevremeno Helmuta Kohla, koji je kao ravnotežu imao Francuze, čiji su čelnici danas slabi. Dakle, sama činjenica da ona pitanje Balkana gleda ozbiljno usred velike krize s Rusijom ukazuje na to da Europa neće dići ruke od Balkana, da ta regija ostaje europski interes i buduća teritorija koja se neće prepustiti Rusiji. Čini mi se da se ovim sastankom šalje jasna poruka ne samo zemljama zapadnog Balkana već i Moskvi“, zaključuje White u razgovoru za Deutsche Welle.

Od Balkana se očekuje da dokaže svoj „europski izbor“

Pored najava službenog Berlina i Bruxellesa, ali i očekivanja koja dolaze iz glavnih gradova zemalja sudionica konferencije, europski analitičari u prvi plan dnevnog reda ove konferencije stavljaju upravo pitanje „privrženosti ideji o zajedničkoj budućnosti“, što se u ovom trenutku direktno odnosi na pitanje veza zapadnog Balkana, pogotovo Srbije, s Rusijom. „Mislim da će EU na svakom koraku podsjećati zemlje zapadnog Balkana da ukoliko žele ući u 'klub‘ moraju poštivati pravila tog 'kluba‘ Nije ovdje samo pitanje trgovine, nego čitavog pravnog poretka u EU, ali i balansa moći na kontinentu. Dakle, čuli smo da su Srbija, BiH i druge zemlje regije načinile 'europski izbor‘. Ako jesu, onda to moraju i pokazati“, smatra Nicholas White. Ocjenjujući inicijativu Angele Merkel, na osnovu koje je došlo do organizacije sastanka u Berlinu, kao „pozitivnu i konstruktivnu, a ne kritičku“, iz Centru za europsku politiku poručuju da će se pred regionalnim čelnicima „pogotovo onim iz BiH, Makedonije i sa Kosova“ u Berlinu naći i pitanje njihovog zaostajanja u procesu eurointegracija. „Ova inicijativa povezana je i s potrebom da se suočimo s činjenicom da postoji nedovršeni posao na Balkanu. To jest posebno važno u trenutku kada Rusija ‚vježba mišiće' u susjedstvu, a neke od zemalja Balkana stoje ili čak nazaduju u procesu približavanja EU. Zato je neophodna revitalizacija ovog procesa, neophodno je da se pozitivni signal ovakvog angažiranja zemalja članica materijalizira u konkretne korake približavanja EU i balkanskih zemalja“, zaključuje Stratulat u razgovoru za DW.

Sa sastanka EU-a i zemlja zapadnog Balkana prošle godine

Sa sastanka EU-a i zemlja zapadnog Balkana prošle godine

Uoči berlinskog sastanka na vrhu, poznavatelji europske politike i balkanskih prilika upozoravaju „Mostar, Banja Luku i Sarajevo“ da ne očekuju da će im njihovi „saveznici“ izvana doći i pomoći im kako bi riješili probleme, niti će se to dogoditi na sastanku s Angelom Merkel. Čelnicima u BiH se još jednom poručuje kako moraju međusobno surađivati na pronalaženju rješenja za svoju zemlju.