1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

EU je dostojan dobitnik Nobelove nagrade

Europska unija godinama je bila na listi mogućih dobitnika. A onda je došao i taj trenutak: Nobelova nagrada za mir je dodijeljena Uniji! I ona je dostojna dobitnica te nagrade, smatra komentator DW-a Bernd Riegert.

Koga je zapravo nazvao Odbor za Nobelovu nagradu i obavijestio ga o dodjeli? Europsku komisiju, predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuyja ili predsjednika Europskog parlamenta? Europa još uvijek nema jedinstven telefonski broj. Mnogi političari van Europe ovo ne razumiju, no raznolikost se također ubraja u europske vrline kojima je sada odano priznanje. U svijetu nema pandana Europskoj uniji.

Ta nadnacionalni savez država u kojemu suverene države imaju zajedničke kompetencije jedinstvena je tvorevina. Jedinstven je i Europski parlament u kojemu zastupnici svih 27 zemalja članica gotovo ravnopravno sudjeluju u donošenju zakona. Građani Europske uniji mogu slobodno izabrati svoje prebivalište, putovati bez graničnih kontrola, a tu je i zajedničko unutarnje tržište koje poduzećima otvara ogromne potencijale i mogućnosti. Glavnu riječ ipak još uvijek imaju nacionalne vlade u Vijeću Europske unije u kojemu neprestano dolazi do sukoba nacionalnih i europskih interesa.

Mirovni projekt

Europska unija je mirovni projekt. Oni koji međusobno trguju i posluju ne pucaju jedni po drugima. Ova u međunarodnoj politici općepoznata činjenica 50-ih je godina prošlog stoljeća bila kamen temeljac na kojemu su europski očevi i majke izgradili Zajednicu za ugljen i čelik te kasnije Europsku ekonomsku zajednicu. Iz katastrofalnih svjetskih ratova Europljani su – isprva samo na zapadnom dijelu kontinenta – izvukli ispravne zaključke. Ovo tvrdi i renomirani politolog i stručnjak za Europu, profesor Werner Weidenfeld u svojem "Europskom priručniku“: "Pogledamo li višestoljetnu pretpovijest Unije, ovo povijesno ostvarenje ne možemo čak ni ocijeniti dovoljno visokom ocjenom. Naravno, ono je teško zamislivo bez specifične povijesne situacije, pada europskih država u Drugom svjetskom ratu i suprotstavljanja Sovjetskom savezu koje je nastalo neposredno nakon njega.“

Europska unija danas ima 27 zemalja članica, a trebalo bi joj pristupiti još osam njih (Hrvatska, Crna Gora, Albanija, Srbija, Kosovo, Makedonija, Island i Turska). U svojoj povijesti Europljani su postigli nevjerojatne uspjehe po pitanju integracije. Nakon početnih šest država zapadne i južne Europe, EU danas obuhvaća gotovo sve europske države.,Integrirane su i bivše vojne diktature Španjolska, Portugal i Grčka, kao i bivše komunističke države srednje i istočne Europe. Trenutni projekt je proces primanja zemalja s područja politički krhkog zapadnog Balkana.

Najveći uspjeh je, međutim, sasvim sigurno integracija bivšeg ratnog neprijatelja Njemačke u Europu. Tko bi rekao da će se Njemačka iz ruševina Drugog svjetskog rata razviti u jednu od danas najvažnijih država Europske unije? U sadašnjoj dužničkoj krizi Njemačka je zbog svoje gospodarske moći morala čak i preuzeti vodeću ulogu.

Dužnička kriza

U trenutku kada joj je dodijeljena nagrada Europska unija se nalazi u financijskoj i dužničkoj krizi, jednoj od najvećih u svojoj povijesti, rekao je predsjednik Europske komisije Jose Barroso. No, krize su oduvijek bili stalni pratitelji Europljana na njihovom putu. EU je iz njih dosad uvijek izlazio još jači.

Kritičari Uniji predbacuju da je suviše birokratska, nedemokratična te da je bezlično čudovište. Istina, procesi donošenja odluka složeni su i ponekad netransparentni. Ipak, u većini slučajeva se donose zakoni koji promiču integraciju. Tko nije zadovoljan, protiv odluka Europske unije može se žaliti sudu. I Europski sud u tom je smislu jedinstvena institucija u svijetu.

Bernd Riegert, urednik Deutsche Wellea i stručnjak za Europu

Bernd Riegert, urednik Deutsche Wellea i stručnjak za Europu

Ova desetljećima duga nastojanja Europske unije sada je nagradio Odbor za Nobelovu nagradu. No, tko su zapravo dobitnici? Četvorica predsjednika institucija Unije, Vijeće, Parlament, Komisija, eurozona? Ili su možda svi Europljani, svi građani Europske unije pomalo dobitnici, jer ipak su oni nositelji integracije, reformi, proširenja, ali i troškova. Mnoga dostignuća o kojima se naši djedovi nisu usudili ni sanjati danas se smatraju samorazumljivima.

Europa je, eto, nešto sasvim normalno. Europa živi, unatoč svim razlikama, ona je jedinstvo u raznolikosti. Danas smo svi mi Europljani.