1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

EU i posljedice krize

Šefovi država i vlada 27 članica EU-a okupljaju se u Bruxellesu kako bi raspravljali o posljedicama krize dugova u eurozoni. Dok oko nekih pitanja postoji jedinstvo, neka su potpuno otvorena - a rješenje neizvjesno.

Simbol za njemački paket mjera štednje

Štednja je potrebna ne samo u Grčkoj, već i u Njemačkoj

Među šefovima država i vlada dominira suglasnost oko poreza na banke, ali ne i oko pooštrenih pravila za eurozonu. Na sastanku uoči summita konzervativni šefovi vlada okupljeni u Europskoj pučkoj stranci pozdravili su nedavni dogovor njemačke kancelarke Merkel i francuskog predsjednika Sarkozyja da se stalnim kršiteljima proračunskog deficita pripremeno oduzme pravo glasa u Europskoj uniji. „Takav korak smatramo prikladnim, a promjenu Pakta neophodnom“, poručila je Merkel.

Takvu ideju je kritizirao lukseburški premijer Jean-Claude Juncker. On je poručio da je bolje „pridržavati se pravila koja se mogu primijeniti unutar postojećih europskih sporazuma“. Juncker priznaje da je potrebno da gospodarski pakt stabilnosti dobije „zube“.

Pozdravljaju se španjolske mjere štednje

Merkel i Sarkozy

Kancelarka Merkel i predsjednik Sarkozy

Merkel je pozdravila mjere štednje koje poduzima Španjolska i poručila da je sada potrebno ohrabriti Španjolsku da nastavi na tom putu. Neposredno prije toga španjolski mediji su pisali o mogućem paketu za spašavanje Španjolske, no takva izvješća odrješito je odlacila službena Španjolska. Ipak, diplomati očekuju da će na summitu Europske unije za riječ se javiti španjolski premijer Zapatero kako bi svojim europskim kolegama objasnio stanje u svojoj zemlji. Poznato je da je bankovni sektor u Španjolskoj zadobio težak udarac i nalazi se u krizi.

Na ljetnom sastanku na vrhu, šefovi država i vlada tradicionalno obavljaju pripreme za predstojeći summit 20 najmoćnijih gospodarstava svijeta, skupine G-20, koji se održava u Torontu. Na dnevnom redu summita Europske unije su i sankcije protiv Irana.

Očekuje se da će Europska unija na predstojećem sastanku skupine zemalja G-20 tražiti dogovor oko postupka uklanjanja nedostataka za konkuretnost u financijskom sektoru i financijskim središtima u Europi. Još nisu usklađene sve pozicije, primjerice još nema dogovora oko financijskog poreza. U nacrtu zaključaka se spominje uvođenje pristojbi za financijske institucije kako bi se na taj način osiguralo da i banke snose troškove u vremenima krize. O tome se u listopadu očekuju izvještaji ministara financija.

Prepoznatljiva percepcija Europske unije u svijetu

Javier Solana

Dok je Solana bio visoki predstavnik Europa je bila prepoznatljivam - a što je danas?

Njemačka kancelarka Merkel zatražila je zajednički europski put do konsolidiranja proračuna i strukturnih reformi. „Europska unija u svijetu mora imati percepciju zajedničkog tržišta i kao takva mora biti konkurentna kao cjelina, a to se odnosi kako na zemlje eurozone tako i na one zemlje koje nisu članice eurozone“, poručila je Merkel. Mediteranske članice Unije pod vodstvom Francuske optužile su Njemačku da je vlastitu konkuretnu sposbnost pokrenula s niskim plaćama i malom domaćom potražnjom na štetu drugih članica EU-a.

Juncker je potvrdio da bez sumnje unutar monetarne unije postoje neujednačenosti, ali luksemburški premijer je naglasio da bi bilo poželjno da se Njemačka oslobodi ovisnosti o izvozu a da ga istovremeno ne zapusti. Juncker je priznao da je Njemačka najkonkurentnija zemlja eurozone te da bi članice koje nisu toliko konkuretne trebale poduzeti slične napore kao i Njemačka.

Čija je ovlast koordinacija nacionalnih ekonomskih politika?

Europska komisija

Europska komisija sebe smatra ekonomskom vladom

Prijepor vlada i dalje oko takozvane gospodarske vlade, dakle oko pitanja, koja će institucija imati ovlasti oko koordinacije nacionalnih ekonomskih politika. Premda su Merkel i Sarkozy postigli kompromis, a to je da tu ulogu preuzimaju šefovi država i vlada 27 zemalja članica, na inzistiranje Sarkozyja i ubuduće prema potrebi sazivat će se izvanredni sastanci na vrhu šefova država i vlada članica eurozone. Takvi planovi automatski sa sobom povlače nove probleme s Europskom komisijom i Europskim parlamentom, dakle s predsjednicima ove dvije institucije Barrosom i Buzekom. Oba predsjednika smatraju da ulogu ekonomske vlade već provodi Europska komisija.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic