1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

EU i Kina se spore oko statusa i carina

Već mjesecima se jedna konfliktna tema nadvila nad ionako teške odnose između Europske unije i Kine. Na kineskoj strani se radi o prekršenom obećanju, a na europskoj o zaštiti vlastite industrije.

Sjeme razdora je posijano prije 15 godina. Tada je Svjetska trgovinska organizacija (WTO - World Trade Organisation) htjela nagraditi kinesku politiku otvaranja i zemlju unatoč strukturama planskoga gospodarstva primiti kao članicu. Kako bi se ostatak svijeta zaštitio od poplave jeftinih proizvoda "Made in China", jedan pasus u protokolu o učlanjenju se pobrinuo za prijelazno vrijeme od 15 godina u kojem bi se Kinu priznalo kao tržišnu ekonomiju i time olakšalo protudamping procese protiv kineskih roba.

Sada je prošlo 15 godina, i to brže nego što smo mislili. 11. prosinca 2016. je završio prijelazni rok. Kina se sa svojim trgovačkim partnerima konačno želi sastati na istoj razini i želi da joj oni potvrde njezin tržišno-ekonomski status. SAD i Japan Pekingu otvoreno uskraćuju tu želju. Europska unija, najvažniji trgovački partner Kine, također je suzdržana. To pravo Kine je opravdano, ali ekonomski gledano i dalje postoje pojedine industrije u kojima damping predstavlja značajan problem", kaže Erdal Yalcin s minhenskog ifo-instituta za gospodarska istraživanja. On navodi industriju čelika, kemijsku industriju i solarnu energiju. Gotovo tri četvrtine od više od 50 protudamping procesa protiv Kine se koncentriraju na te tri industrije. Preveliki kapaciteti su doveli do toga da kineska poduzeća svoje proizvode na svjetskom tržištu prodaju "ispod cijene" i tako neke europske tvrtke dovode u egzistencijalnu krizu.

China G20 Gipfel in Hangzhou Juncker und Jinping (picture-alliance/dpa/H. H. Young)

Gospodarska suradnja Kine i EU-a važna je objema stranama, ali ...

"Aktualni protudamping procesi se obrađuju prema starim zakonima", kaže Rolf Langhammer s Instituta za svjetsko gospodarstvo. To znači da u potvrđenom slučaju dampinga, Europska unija, kao i u proteklih 15 godina, smije kao referentnu veličinu uzeti cijene iz trećih zemalja kako bi za kineske proizvode nametnula veće kaznene carine.

Europsko protivljenje da se Kinu prizna kao tržišnu ekonomiju

No, što se događa s novim slučajevima? Kako Kina sada unutar Svjetske trgovinske organizacije uživa status tržišne ekonomije, Europska unija bi morala računati s većim preprekama za protudamping proces i u slučaju dampinga kao referentnu veličinu uzeti prosječnu cijenu u Kini. Rezultat toga bi bile puno niže kaznene carine nego sada. No, oštećenim branšama u Europi bi to bilo od male pomoći.

S druge strane, Peking već prijeti podnošenjem tužbe u WTO-u zbog toga što se EU protivi da kinesko gospodarstvo uvrsti kao tržišnu ekonomiju. Ekonomski stručnjak s ifo-instituta Erda Yalcin stoga zahtijeva ukidanje podjele na tržišne ekonomije i zemlje koje ne pripadaju u tržišne ekonomije: "Time bi se načelno ispunilo kinesko pravo na to da ne bude više diskriminacije u semantici. S druge strane bi se i Europi trebala ostaviti slobodu da u pojedinim slučajevima dalje izriče veće kaznene carine. Ne posebno u slučaju Kine, već načelno. To je vrlo važno." I Rolf Langhammer se zalaže za rješenje koje bi u obzir uzimalo pojedinačne slučajeve: "Moj prijedlog je pozabaviti se konkretno pojedinačnim kineskim poduzećima i ta poduzeća potaknuti da dopuste uvid u svoje računovodstvo i da pritom otvoreno kažu jesu li dobivali prikrivene ili otvorene subvencije primjerice prilikom ustupanja kredita ili kupovine zemljišta."

BdW Global Ideas Bild der Woche KW 34/2016 China Erneuerbare Energie (picture-alliance/AP Photo/Chinatopix)

Kinezi ne samo da solarnim panelima prekrivaju svoje i kopno i more, nego ih ispod cijene prodaju na svjetskom tržištu

Kina je važan trgovinski partner za Europu

Ukoliko ta poduzeća budu surađivala, neće se ništa drukčije tretirati nego, na primjer, američka poduzeća, glasi mišljenje oba naša sugovornika. Da se Europska unija nije i prije 11. prosinca 2016. dogovorila oko novog instrumenta za trgovinsku zaštitu, svoje razloge ima prije svega u tome što postoje različiti interesi pojedinih država članica, uvjeren je Yalcin. Tako su, dodaje on, prije svega u južnoeuropskim zemljama stroža pravila nego u skandinavskim zemljama, gdje proizvodnja čelika ne igra ulogu. Kontroverze postoje i između industrije čelika i proizvođača međuproizvoda. "Kina je važan partner za mnoge njemačke i europske proizvođače kad se radi o međuproizvodima. U Kini se kupuju proizvodi koje se zatim ugrađuje u europske robe koje se opet prodaju ili izvoze dalje. I po tom pitanju postoji veliki interes da se dođe do sporazumnog rješenja s Kinom", pojašnjava Yalcin.

Prijedlog rješenja Europske komisije navodno je već pripremljen. No, potrajat će još vremena dok taj prijedlog prihvate članice EU-a i Europski parlament. Pri tome se radi samo o jednom malom dijelu trgovine između Europe i Kine. Europa mora požuriti i okončati tu fazu "kolebanja", kako Yalcin opisuje aktualno stanje. "Kina i Europa moraju tješnje surađivati, jer dosta toga upućuje na to da će SAD s novim predsjednikom polarizirati. Inače prijeti trilateralni rast protekcionizma između Amerike, Kine i Europe. Stoga je osovina Europa - Kina u ovim vremenima još važnija nego što je to ranije bio slučaj", mišljenja je Yalcin.

Preporuka uredništva