1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

EU želi svijet bez siromaštva

Cilj razvojne politike je da se do 2015. godine prepolovi broj siromašnih u svijetu. No već sada je jasno da će on biti samo djelomično postignut. Europska unija je zato obećala veći angažman.

Na do sada najvećem sastanku na vrhu održanom u rujnu 2000. godine, predsjednici država i vlada 180 zemalja odredili su "Milenijske ciljeve" za razvoj svijeta. Ekstremno siromaštvo bi do 2015 trebalo prepoloviti, te odlučujuće popraviti dostupnost, hrani, vodi, medicinskoj skrbi i obrazovanju. Dvije godine prije isteka roka u Bruxellesu su nedavno na "Danima europskog razvoja" o tim ciljevima i njihovom ostvarenju raspravljali znanstvenici, predstavnici humanitarnih organizacija i političari. Na tom skupu, kojeg svake godine organizira Europska unija, sudjelovalo je 5.000 osoba. "Radi se o razmjeni mišljenja, jednoj vrsti obiteljskog okupljanja za razmišljanje", rekao je europski povjerenik za razvoj Andris Piebalgs.

"Milenijski ciljevi" neće se dostići

Bilanca dosadašnjeg ostvarenja milenijskih razvojnih ciljeva je prilično poražavajuća. Sudeći prema podacima Svjetske banke, ostvareni su samo pojedini od ukupno 24 cilja. Broj ekstremno siromašnih ljudi, koji žive s manje od jednog eura dnevno, prepolovljen je kao što je i obećano, ali siromaštvo je regionalno jako različito rašireno. Dok se u Kini, Indiji i dijelovima Azije situacija kreće na bolje, ekstremno siromaštvo u sub saharskim dijelovima Afrike još uvijek je jako prisutno. Treba pogledati istini u oči, kaže premijerka karipske države Jamajke Portia Simpson- Miller i ističe: "Moramo priznati da je napredak ostvaren kod milenijskih ciljeva neravnomjerno raspoređen. Moramo puno više učiniti kako bi smanjili razliku između onih koji imaju i onih koji nemaju te ukinuli nejednakost i nepravdu u našem svijetu."

Na slici je liberijska predsjednica Ellen Johnson-Srleaf

Liberijska predsjednica Ellen Johnson-Sirleaf

Nkosazana Dlamini-Zulu, predstavnica Afričke unije, istaknula je da je Afrika napredovala, ali da taj ekonomski razvoj nije bio dovoljan. "Afrika je po brzini rasta druga regija na svijetu. Od 2015. gospodarski rast je bio brži nego 15 godina prije. Unatoč svemu, budući da smo počeli od tako niske razine, to još nije dovoljno kako bismo do 2015. prepolovili brojku siromašnih", kaže Nkosazana DLamini-Zulu.

"Nestabilne Vlade u Africi ugrožavaju razvoj"

Predsjednica Liberije Ellen Johnson-Sirleaf, koja radi u posebnoj UN-ovoj komisiji na daljnjem razvijanju milenijskih ciljeva, vidi napretke u otvaranju mogućnosti obrazovanja za djevojke i žene i kod opskrbe vodom. Ali zato kod suzbijanja malarije nije ostvaren veći napredak. Neke vlade u Africi moraju pokazati više odgovornosti i riješiti unutarnje sukobe ili sukobe sa susjednim zemljama jer sve to paralizira razvoj, upozorava Johnson-Sirleaf. Ona dobro zna o čemu govori, jer je i u njezinoj domovini Liberiji bijesnio žestoki građanski rat.

Predsjednica Liberije razvila je zajedno s ostalim šefovima afričkih država viziju Afrike 2030. godine. 15 godina nakon 2015. Afrika mora biti kontinent bez siromaštva, rekla je Johnson-Sirleaf. Ova vizija bi trebala dovesti do novog globalnog partnerstva pod pokroviteljstvom UN-a. "Ne radi se o tome da sjever ide protiv juga, istok protiv zapada ili siromašni protiv bogatih, nego o jednom globalnom napretku nakon 2015.", kaže liberijska predsjednica.

"Svijet bez siromaštva u našoj generaciji"

Predsjednik Europske komisije Jose Barroso također ima viziju razvojnih ciljeva poslije 2015. Napreci koji su do sada postignuti unatoč svim zastojima bili su ohrabrujući i usmjeravajući: "Po prvi put imamo sve što čovjeku treba da iskorijeni siromaštvo još za našeg života. Možemo postići trajno blagostanje, s onim što nam naš planet danas nudi." S europske strane volje za postizanje tog cilja ne bi trebalo nedostajati, istaknuo je Barroso.

Barroso i Zuma

Barroso je obećao europsku pomoć

Uspjesi sa sastanka Milenijskih razvojnih ciljeva važni su za sve Europljane, jer ih se direktno tiču, izjavio je Barroso. On je kao primjer naveo smrt stotine afričkih izbjeglica ispred talijanskog sredozemnog otoka Lampedusa. "Tragični događaji, kao ovaj nedavno ispred Lampeduse bolno nam pokazuju da siromaštvo svijeta i nedostatak nade pogađa i nas Europljane. Ja sam posjetio Lampedusu i te šokantne prizore neću nikad zaboraviti. Vidim ih kao opomenu da globalni problemi zahtijevaju europski angažman i prema budućnosti orijentiranu razvojnu politiku", rekao je Barroso.

Europljani žele pomoći

No humanitarne organizacije upozoravaju da su samo neke članice EU-a ispunile svoje obećanje da će povećati izdvajanja za razvojnu pomoć na 0,7% BDP-a godišnje.

Ali je zato spremnost europskih građana da pomognu očito vrlo velika. Prema zadnjim ispitivanjima javnog mnijenja koje je naručila Europska komisija, 70 posto ispitanika smatra da borba protiv siromaštva u zemljama u razvoju također ima pozitivan učinak i na Europu. Gotovo polovica svih stanovnika EU-a spremna je, unatoč recesiji u Europi, platiti više za hranu ako će taj novac zaista ići proizvođačima iz zemalja u razvoju, pokazalo je istraživanje "Eurobarometra".

Preporuka uredništva