1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

EU želi pokrenuti rast, a od Grčke zahtijeva poštivanje ugovora

EU želi dužničku krizu suzbijati i incijativama za gospodarski rast. Sa summita je upućena poruka grčkoj političkoj eliti da se pridržava svojih obećanja, dok oko euro-obveznica za sada nema brzinskih odluka.

Suzbijanje dužničke krize gospodarskim rastom dio je dnevnog reda redovitog sastanka na vrhu Europske unije koji će se održati u lipnju i oko toga je postignut dogovor na izvanrednom summitu Unije koji je u ranim jutarnjim satima završio danas (24.5.) u Bruxellesu, a to je potvrdila njemačka kancelarka Angela Merkel. Suglasnost vlada oko toga da konsolidacija i gospodarski rast nisu u suprotnosti. Odluke na ovom summitu nisu donesene već su predstavljeni različiti koncepti.

To međutim potvrđuje da je Europska unija i dalje duboko podijeljena oko pitanja kako bi Europa trebala izaći iz dužničke krize. O različitim konceptima i rješenjima koja su predstavljena nije se odlučivalo. Dogovoreno je da se do idućeg redovnog summita u lipnju dogovori dnevni red pitanja vezanih uz gospodarski rast, a pri tomu su detektirana tri područja: strukturne reforme, jačanje europskog unutarnjeg tržišta i stavljanje na raspolaganje europskih sredstava za ulaganja. U raspravi vodilja je bila da « konsolidacija financija i rast nisu suprotnosti ».

Još jedan izvanredni summit EU-a

Još jedan izvanredni summit EU-a

Francuski je predsjednik Francois Hollande još jednom zatražio da « sve mora na stol » - a time je mislio i na euro obveznice. No upravo tu su najviše udaljena mišljenja - oko pitanja euro obveznica, za koje se zalaže francuski predsjednik Francois Hollande. Njemačka kancelarka Angela Merkel koja se protivi zajedničkim europskim obveznicama je izjavila, kako je rasprava o toj temi bila ujednačena.

Duboka podijeljenost oko euro obveznica

Nakon summita nekoliko šefova vlada je priznalo velike razlike u mišljenju oko euro obveznica. Dok su predstavnici Francuske, Italije, Belgije, ali i Europske komisije te OECD-a zagovarali uvođenje zajedničkih obveznica, Njemačka i prije svega nordijske ali i istočnoeuropske članice eurozone bile su protiv.

Barroso i Van Rompuy

Barroso i Van Rompuy

« Bilo je zemalja koje su argumentirale znatno oštrije nego Merkel », izjavio je Hollande. « Dok Njemačka euro obveznice smatra kao posljednju mogućnost, za nas su one početak », dodao je francuski predsjednik. Na taj način Hollande želi smanjiti troškove refinanciranja Francuske i južnih zemalja koje se nalaze u financijskim poteškoćama i tako ostvariti dodatna ulaganja. Nizozemski premijer Mark Rutte je pak upozorio da bi na taj način porasli troškovi financiranja država koje imaju solidna gospodarstva i koje solidno posluju.

Intenziviranje borbe protiv nezaposlenosti mladih

Na summitu je ukazano i na inicijativu Europske komisije u borbi protiv nezaposlenosti mladih. Tu je predsjednik Europske komisije Barroso najavio da će iz postojećih sredstava Unije biti izdvojeno sedam milijarda eura za suzbijanje visoke stope nezaposlenosti kod mladih i to u osam zemalja članica.

Francois Hollande

Za novog francuskog predsjednika - prvi susret s europskim kolegama na summitu

I Merkel i Hollande predložili su jačanje Europske investicijske banke i takozvanih projektnih obveznica, s kojima bi se mogle aktivirati dodatne privatne investicije putem jamstva EU-a za infrastrukturne projekte. Kancelarka Merkel je pak upozorila da ovaj novi instrument financiranja ima smisla samo u južnim članicama EU-a.

Naglašena solidarnost s Grčkom i poziv Ateni na pridržavanje obveza

Čelnici članica Europske unije naglasili su svoju solidarnost s Grčkom i izjavili da žele zadržati tu zemlju u eurozoni, međutim, vlada u Ateni mora se pridržavati svojih obveza. Francuski predsjednik Hollande zalaže se za pružanje dodatnih ulaganja u Grčkoj. U te svrhe trebalo bi, predlaže Hollande, uložiti sredstva iz strukturnih fondova Europske unije. Pitanje Grčke bila je time ponovno temom summita čelnika EU-a, na kojemu je kao promatrač sudjelovao hrvatski premijer Zoran Milanović. Grčka se našla u "slijepoj ulici" nakon parlamentarnih izbora 6. svibnja jer se na temelju rezultata tih izbora stranački čelnici nisu uspjeli ni približiti mogućnosti sastavljanja vlade tako da je jedini izlaz bio imenovanje privremene vlade i sazivanje novih izbora za 17. lipnja. „U vezi s Grčkom sve se svodi na izbore, bojim se da će i slijedeći summit krajem lipnja, opet biti obilježen Grčkom, što nije dobro jer to predugo traje“, rekao je premijer Milanović nakon završetka summita koji je trajao gotovo sedam sati.

Milanović i Van Rompuy

Još jedan summit za hrvatskog premijera Zorana Milanovića u svojstvu promatrača, ovdje s predsjednikom EU-a Hermanom Van Rompuyjom



Čelnici EU-a na summitu su prihvatili tekst u kojemu su izrazili želju da Grčka ostane u eurozoni i najavili spremnost da se pomogne grčkom gospodarstvu. „Želimo da Grčka ostane u eurozoni i da istodobno poštuje svoje obveze. U potpunosti smo svjesni znatnih napora koje su dosad uložili grčki građani. Eurozona je pokazala značajnu solidarnost, isplativši zajedno s MMF-om skoro 150 milijardi eura Grčkoj od 2010. godine. Osigurat ćemo da se europski strukturni fondovi i instrumenti
mobiliziraju kako bi se Grčka vratila na put rasta i zapošljavanja“, kaže se u poruci koju su Grcima uputili čelnici EU-a.

Preporuka uredništva