1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

„Etničko gospodarstvo“ ili stranci s poduzetničkim duhom

Sve više ljudi s inozemnom putovnicom ili doseljeničkom pozadinom u njemačkoj se gospodarski osamostaljuje i zasniva vlastitu egzistenciju. Osobito u velikim gradovima i općinama raste broj dućana, restorana i ureda čiji vlasnici imaju strane korijene. S tim u svezi stručnjaci govore o sve većoj važnosti takozvanog „etničkog gospodarstva“ za Njemačku.

Trgovine stranih vlasnika – tipična slika na njemačkim ulicama

Trgovine stranih vlasnika – tipična slika na njemačkim ulicama

Stvarni broj, motivi i problemi samostalnih poduzetnika stranoga porijekla u Njemačkoj – tema je studije izrađene prema nalogu saveznog ministarstva gospodarstva. Voditelj projekta René Leicht i njegov tim s Instituta za istraživanje srednjega poduzetništva na Sveučilištu u Mannheimu ispitali su „značenje etničkog gospodarstva za Njemačku“.

„Kao glavni rezultat možemo istaknuti činjenicu da je broj samo­stalnih doseljenika u Njemačkoj u zadnjih 15 godina izrazito porastao. Na primjer, broj poslovno samostalnih Turaka u navedenom se vremenskom razdoblju gotovo udvostručio, dok je broj Talijana porastao za 50 posto. Dakle, tu se doista nešto zbiva. Stopa ra­sta bitno je veća nego kod Nijemaca“, ističe Leicht.

Vodeće djelatnosti: ugostiteljstvo i trgovina

2003. u Njemačkoj je bilo ukupno 285 000 samostalnih poduzetnika stranoga porijekla. Od 1990. taj broj odgovara porastu od gotovo 65 posto. Stručnjaka osobito raduje „da strani poduzetnici u Njemačkoj otvaraju i nova radna mje­sta. Doduše, pretežno za pripadnike vlastite etničke skupine, no i to rasterećuje tržište rada, jer je upravo među strancima – na primjer među Turcima ili Talijanima – nezaposlenost osobito velika. Naposlijetku, doseljenici s vlastitim poduzećima u Njemač­koj otvorili su gotovo milijun radnih mjesta.“

Ona ipak predstavljaju tri posto svih radnih mjesta u Njemačkoj. Doduše, za „etničko gospodarstvo“ znakovita je koncentracija na ugostiteljstvo i trgovinu. Za ta dva sektora karakteristične su razmjerno niske prepreke u pristupu tržištu i velika konkurencija. Ulla-Kristina Schuleri-Hartje s Njemačkog instituta za urbanistiku u Berlinu o tome kaže: „Kada se razmisli zašto se doseljenici osamostaljuju i osnivaju vlastite tvrtke, onda je to s jedne strane izlaz iz nezaposleno­sti koja je upravo zadnjih godina dovela do toga da se sve više doseljenika osamostalilo. No, radi se i o motivacijskom potencijalu koji stoji iza takve odluke – oni žele biti svoj vlastiti šef. Neke etničke skupine su još iz svoje domovine naviknute na trgovinu i poduzetništvo i na tim se područjima osjećaju relativno sigurno.“

Dućan kao sastajalište kultura

Ulla-Kristina Schuleri-Hartje „etničko gospodarstvo“ proučava i kao integracijski čimbenik. Pritom je opazila sljedeće: kada velike samoposluge i diskonti potisnu vlasnike malih dućana, poduzetnici stranoga porijekla na istom mjestu otvore vlastite, male trgovine. Za mušterije oni time često zatvaraju važnu rupu u op­skrbi. Bitan aspekt je i integracijski učinak takvih dućana. Kao sastajalište različitih kultura oni doprinose mirnom razumijevanju između stranaca i Nijemaca. Vlasnik trgovine može, dakle, za sebe s punim pravom reklamirati „da kao doseljenik time stječe priliku za osobni probitak, ali istodobno potiče i suživot građana – njemačkih i stranih mušterija, koje se sastaju u njegovoj trgovini. A to snažno jača društvenu funkciju.“

No, iz studije je proizašlo i ovo: doseljenici su ispod prosjeka zastupljeni u višim sektorima poput uslužnih djelatnosti, prava i consultinga. Autori stoga zahtijevaju bolje uvjete za podizanje stupnja obrazovanosti među etničkim skupinama, ali i lakši pris­tup samostalnom poduzetništvu, poglavito za državljane zemalja koje ne pripadaju Europskoj uniji, te poboljšanje ponude informativnih i savjetodavnih službi za samostalne poduzetnike stranoga porijekla.