1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

ESB uputio hitac upozorenja Ateni

U pregovorima oko budućnosti Grčke u eurozoni Europska središnja banka je povećala pritisak na Atenu. Po prvi put u zadnja tri mjeseca nije povećan kreditni volumen za grčke banke.

Europska središnja banka (ESB) je obujam kredita za osiguravanje likvidnosti u slučaju nužde, tzv. ELA-kredite (Emergency Liquidity Assistance), u srijedu (27.5.2015.) ostavila na razini od 80,2 milijarde eura, doznaje se iz krugova grčkih banaka.

Sredinom veljače je ESB grčkim bankama praktično "zatvorio slavinu", kad je objavio da više neće prihvaćati grčke državne obveznice kao jamstva za kredite. Kako grčke banke ne bi odmah prisilio na bankrot, ESB je iz tjedna u tjedan povećavao obujam za tzv. ELA-kredite.

Kratica ELA znači, prema engleskom Emergency Liquidity Assistance, pomoć za likvidnost u slučaju nužde. Te kredite izravno daje nacionalna središnja banka. Ali, mora ih odobriti Vijeće ESB-a. Unutar Vijeća postoje različita gledišta o tim kreditima. Šef njemačke Bundesbanke Jens Weidmann u njima vidi prikriveno financiranje državnog proračuna preko Središnje banke, budući da grčke banke takvim kreditima otkupljuju grčke državne obveznice.

Atena bi novac bez reformi

Odluka ESB-a da ovoga tjedna ne poveća obujam pomoći u slučaju nužde za grčke banke mogla bi se tumačiti kao ustupak kritičarima te mjere. Prema navodima iz krugova grčkih banaka razlog je to što poduzeća i kućanstva više ne podižu tako masovno svoju ušteđevinu iz grčkih banaka. Prema navodima Grčke središnje banke, od početka prosinca 2014. do kraja ožujka 2015. oni su podigli 26,8 milijarda eura.

Jürgen Matthes, Institut der deutschen Wirtschaft Köln

Jürgen Matthes

Jürgen Matthes s Instituta njemačkoga gospodarstva iz Kölna (IW) odluku tumači drukčije: "To bi se moglo interpretirati kao upozorenje ESB-a Grčkoj kako bi se povećalo politički pritisak da se s euroskupinom postigne supstancijalni dogovor o reformskom paketu."

Pregovori između Grčke i drugih članica euroskupine već mjesecima tapkaju na mjestu. Dok ostale članice euroskupine zahtijevaju da se krediti odobravaju samo u zamjenu za reforme, lijeva vlada u Ateni bi najradije novac bez ikakvih uvjeta. To pokazuje i iluziju s kojom je stranka Syriza izabrana, kaže Matthes. "I to iluziju da se može odbacivati reforme i istovremeno zadržati euro." Ali, u posljednje vrijeme on je stekao dojam da je želja pučanstva da se zadrži euro jača nego želja da se odbaci reforme, kaže Matthes za Deutsche Welle. Utoliko bi se mogla ostvariti računica ESB-a da se zadržavanjem dosadašnjeg kreditnog obujma iznudi skoro rješenje.

Loš kompromis kao i dosad

Prof. Andreas Freytag

Profesor Andreas Freytag

Andreas Freytag, gospodarski stručnjak sa Sveučilišta u Jeni, polazi od toga da će dvije strane u zadnji trenutak dogovoriti loš kompromis. "Govori se o reformama, ali nitko pritom ne misli sasvim ozbiljno." Ni dosada Atena nije 100 posto ispunjavala ono što se tražilo, citira Handelsblatt njemačke vladine krugove. Pitanje je s čime je čovjek zadovoljan.

Neke stvari govore da će se obje strane zadovoljiti s malo toga, jer vrijeme istječe. Atena mora u lipnju Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) isplatiti ratu kredita od 1,6 milijarda eura. Da bi to mogla grčka vlada skuplja zadnje rezerve novca po cijeloj zemlji. "Radi se čak o iznosima manjim od 100 eura, koje su državna poduzeća negdje zaboravila", citira Njemačka novinska agencija DPA suradnika jedne grčke banke.

Bliži se, dakle, dan odluke. Politička volja da se Grčku zadrži u eurozoni je velika. Očekuje se da će 7,2 milijarde eura iz tekućeg paketa za spas Grčke biti isplaćene najkasnije krajem lipnja i da će onda biti dogovoren treći paket za spas Grčke. Stvarne promjene u Grčkoj time se ne potiču, kritizira Andreas Freytag u razgovoru za DW. "Stječe se dojam da nova vlada isto tako potiče nepotizam kao i bivša vlada. Bogate se, dakle, štiti kao i dosad."

Freytag se zalaže da Grčka napusti eurozonu. Nova valuta bi znatno izgubila na vrijednosti u odnosu na euro što bi poboljšalo konkurentnost grčkih poduzeća. Kapital koji je pobjegao iz Grčke mogao bi se vraćati i poticati investicije. to je njegova predodžba.

Hoće li Grčka zadržati euro ili ne, odluku će politika morati donijeti uskoro. Tada ni ESB neće morati svakoga tjedna razbijati glavu, koliko novca je potrebno da se Grčku spasi od bankrota.