1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

ESB pred svojom najvažnijom odlukom

Europska središnja banka će kupovanjem državnih obveznica prezaduženih zemalja potaknuti gospodarski rast. Mišljenja o uspješnosti takve akcije su podijeljena.

Europska središnja banka ima mala, ali djelotvorna sredstva u rukama. Njezin predsjednik redovito poseže za nekima od tih sredstava. No, Mario Draghi je već iskušao gotovo sva ta sredstva. S njihovim učinkom još nije zadovoljan. Diskontne kamate je već spustio gotovo na nulu. Krediti su time postali jeftiniji, ali gospodarstvo u euro-zoni nije pokrenuto kako se priželjkivalo. Draghi je uveo i kaznene kamate za banke kako one novac ne bi deponirale u ESB-u. Ali, to nije dovelo do osjetnog povećavanja obujma odobrenih kredita. Sad on poseže za posljednjim sredstvom: kupovanjem državnih obveznica u velikom obujmu.

Uzor SAD

Po uzoru na američku središnju banku Fed Europska središnja banka želi osigurati puno novca za kupovinu državnih obveznica s fiksnim kamatama. Većina članova Direktorija i Vijeća ESB-a podržava Draghija. Njemačka je protiv, a vjerojatno i Estonija. No taj otpor nije dovoljan.

Tisuću milijardi eura za obveznice

Promatrači tržišta očekuju da će za kupovinu državnih obveznica biti stavljeno na raspolaganje 500 milijardi eura, možda i jedan bilijun. Novac Europska središnja banka može sama tiskati. Komercijalne banke bi se tako mogle osloboditi vrijednosnih papira i kapitalom koji bi tako bio oslobođen davati kredite poduzećima, koja bi taj novac investirala. Osim toga ESB bi mogao upotrijebiti dodatnih 250 milijarda eura kako bi otkupio vrijednosne papire od poduzeća.

Krivulja DAX-a

Njemački burzovni indeks DAX bilježi rekordne visine

Draghi, nekoć menadžer u investicijskom poduzeću Goldman Sachs, slijedi dva cilja: prvo, s toliko puno novca želi se suprotstaviti niskoj inflaciji. U usporedbi sa stanjem prije godinu dana cijene su pale za 0,2 posto (stanje prosinac 2014.) i Draghi se pribojava deflacije. To bi moglo dovesti do spirale daljnjeg pada cijena i daljnjeg smanjenja potražnje. A cilj je da rast cijena dosegne dva posto kako bi konjunktura u kriznim državama na jugu Europe dobila impuls.

Njemački institut za gospodarska istraživanja DIW podupire namjere ESB-a. Predsjednik instituta Marcel Fratzscher smatra da ESB mora povući možda svoj posljednji potez, zato što više "ne može djelovati preko dodatnih kredita bankama, jer su banke dobile više nego dovoljno kredita od ESB-a".

Osjetan porast broja kredita

Njemačke udruge banaka su nasuprot tomu sumnjičave. "ESB ispucava prerano svoje posljednji streljivo. Instrument otkupa državnih obveznica trebao bi biti upotrebljavan isključivo u gospodarskim krizama." Činjenica je da banke stvarno u međuvremenu daju više kredita. Potražnja poduzeća za kreditima porasla je jače nego ikad u posljednje četiri godine, pokazalo je ispitivanje ESB-a u kojem je sudjelovalo 137 banaka. Volker Hofmann iz Savezne udruge njemačkih banaka (BdB) strahuje od novih mjehura od sapunice, primjerice na tržištu nekretnina. "To smo već vidjeli u SAD-u, i tada je razlog bio vrlo ekspanzivna politika središnje banke", kaže Hofmann.

Njemačka upozorava na opasnost

Njemačka središnja banka na čelu s Jensom Weidemannom ne drži puno do programa koji zastupa olako davanje kredita, takozvani quantitative easing. Ona se zalaže da se povoljnije cijene ne promatra s gledišta deflacije. Jer, do niske inflacije su dovele niske cijene energije. Cijene hrane su, nasuprot tomu, u brojnim europskim zemljama osjetno porasle. U Njemačkoj su cijene hrane u 2014. bile za jedan posto više nego 2013. A pojedini prehrambeni proizvodi kao što su mliječni ili voće stoje gotovo 20 posto više nego prije godinu dana.

Jabuke

Neke vrste voća su skuplje i za 20 posto

Učinak kupovine državnih obveznica bio bi malen, smatraju stručnjaci. Investicijska banka Morgan Stanley je to izračunala za euro-zonu. Ako bi ESB kupio državne obveznice za bilijun eura inflacija bi porasla za 0,4 posto. Za toliko bi porasla i konjunktura, a i BDP bi porastao za 0,4 posto.

Draghiju prošlo vrijeme poštede

Mario Draghi očito više ne želi čekati. A upravo to mu preporučuju neki stručnjaci koji ne vide razloga za brzo djelovanje. Na prošloj sjednici ESB-a u prosincu Draghi je izjavio: "Ako bi postalo nužno poduzeti nešto protiv trajno niske inflacije, onda je Vijeće jednoglasno spremno posegnuti za dodatnim nekonvencionalnim mjerama, u sklopu svoga mandata."

Pod nekonvencionalnim mjerama se misli na otkup državnih obveznica. ESB će, dakle, djelovati.

Preporuka uredništva