1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

ERTMS - ključ za budućnost

Europska komisija podupire uspostavu jedinstvenog sustava za željeznicu u Europskoj Uniji. Za deset do dvadeset godina planirano je korištenje samo jednog sustava kontrole i znakova. Kao običan putnik razumljivo je da se takva harmonizacija na području željeznice trebala već odavno dogoditi, jer Europska Unija postoji već 50 godina.

Europska komisija namjerava uspostaviti jedinstveni sustav za željeznicu

Europska komisija namjerava uspostaviti jedinstveni sustav za željeznicu

U njemačkom jeziku postoji pjesma o vlaku koji ne vozi nikamo, a nije baš tako da svi vlakovi u EU voze nikamo, ali poneki ipak završi na mrtvom kolosjeku, jer na granicama često puta moraju se mijenjati lokomotive i kondukteri. Predsjednik europskog udruženja željeznica u Bruxellesu Johannes Ludewig objašnjava u čemu je problem:

«To se dogodilo tek elektrifikacijom krajem šezdesetih, jer mnoge zemlje iz razloga koje danas nitko više ne razumije, uvele su različite sustave električne energije, a već tada je cijeli svijet govorio o Europi. Moramo samokritično primijetiti da pogledom u prošlost mnogo toga ne razumijemo».

Bivši šef njemačke željeznice kao i povjerenik za promet Francuz Jacques Barrot zalaže se za uspostavu novog sustava europskih željeznica, skraćeno ERTMS. Europska komisija želi sudjelovati u visokim troškovima ulagaja sa 5 milijardi eura u idućih deset godina. Glasnogovonik Stefan de Rynck:

«Trenutno imamo više od 20 različitih sustava kontorle i znakova. ERTMS donosi mnoge prednosti, jer se ubuduće može izbjeći mijenanje lokomotiva na granicama».

Novi sustav uveo bi se vlak za vlakom, dionica za dionicom i to u idućih deset do dvadeset godina, a to znači jedinstveni znakovi, jedinstveni sustav kontrole brzine i jednoga dana i jedinstveni sustav elekrične energije. To bi bilo vrlo dobro za međunarodni putnički promet koji međutim čini samo 6% ukupnog prometa. Modernizacija teretnog prometa bila bi zaista važna, jer svaka druga željeznička kompozicija teretnog prometa prelazi granice, objašnjava Johannes Ludewig:

«Sve više vlakova ne staje na granicama već voze od Rotterdama do sjeverne Italije. To je naša velika brza dionica između nizozemskih i sjevernonjemačkih luka i sjeverne Italije. Na toj dionici odvija se najveći dio prometa. Tu koristimo elektrolokomotive koje više ne moraju stajati».

Sa glavnih dionica ERTMS, europski sustav znakova, širio bi se postupno u provinciju i na rubna područja, posebice prema novim članicama na istoku gdje je željeznički sustav u lošem stanju.

«Na istoku Europe zemlje su u žestokom zaostatku na području modernizacije cjelokupne infrastrukture, ali i takozvanog koturajućeg materijala, lokomotiva, teretnih i putničkih vagona. Na tom se području dogodilo se malo ili gotovo ništa i to već 30 do 40 godina».

Već 2007. godine ukupan teretni željeznički promet u Europi bit će podređen pravilima unutarnjeg tržišta. Članice moraju otvoriti svoje tračnice za stranu konkurenciju. U Njemačkoj, Velikoj Britaniji i polovici zemalja članica to se već dogodilo. Francuska i Španjolska još zaostaju, kaže Stefan de Rynck, glasnogovornik Europske komisije.

Brzi vlakovi, primjerice njemački ICE international ili francuski Thalys i TGV voze i preko granica jer im lokomotive i vozači svladavaju sedam različitih sustava. Za razliku od cestovnog prometa vozači lokomotiva moraju za svaku zemlju i svaku dionicu dobiti posebnu vozačku dozvolu i moraju govoriti nekoliko jezika, jer za vezu s kontolom vlakova koristi se jezik zemlje kroz koju se vlak kreće. Dogovor oko korištenja jednog jezika kao što je to u zračnom prometu još je u zvijezdama, smatra Johannes Ludeweig iz europskog udruženja vlakova: «Radimo na tome i može se dogoditi da za nekoliko godina uvedemo standardizirani jezik, možda će to biti engleski, ali to još ispitujemo».