1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Erotika – izgred u hrvatskoj književnosti

Seks prodaje sve, a u svijetu medija pojava stražnjice ili para grudiju osjetno diže čitanost ili gledanost. Erotika i pornografija u hrvatskoj književnosti ostaju tek eksces – kontinuirani.

Omotnica knjige Sjaj epohe

Knjiga Sjaj epohe nakon 20 godina ponovno u izlozima knjižara

Jedan od najviše eksponiranih pisaca srednje generacije kada je u pitanju korištenje erotskih i pornografskih elemenata zasigurno je Borivoj Radaković koji je svojim romanima tijekom posljednja dva desetljeća pomicao granice i rušio tabue.

Svojevrsnom prekretnicom na književnoj sceni smatra se Radakovićev roman „Sjaj epohe“, koji je 20 godina nakon izlaska ovih dana ponovno objavljen.

Generacija novog vala

„Sjaj epohe prvi je roman generacije koja je prošla iskustvo punka i novog vala; bio je to naš prvi urbani prozni tekst“ – zapisao je urednik knjige Miljenko Jergović u pogovoru reizdanju. No autentični ulični govor i nezaobilazne psovke, samo su jedna od razina Radakovićevog stvaralaštva, koji je „Sjajem epohe“ – kako kaže Nenad Rizvanović – vrlo hrabro otvorio nekoliko tema između pornografije i erotike i književnosti: „Mislim da su u toj generaciji Radaković i Milko Valent bili rušitelji tabua,“ komentira Rizvanović.

Radakovićev „Sjaj epohe“ iskorak nije napravio samo tekstom, nego i opremom – na omotu te u jednom od poglavlja prikazan je poznati ciklus erotskih, pa gotovo i pornografskih fotografija ženskog spolovila autora Igora Kelčeca.

Autor Borivoje Radaković

Autor Borivoje Radaković

Pisac i kritičar Željko Ivanjek osvrćući se na pojavljivanje erotike u korpusu nacionalne literature kreće od Alojza Majetića i njegovog djela Čangi iz 1959. Godine: „On je uveo tu neku pristojnu erotiku u kojoj se jedva spominju takozvane prostačke riječi, a granice su kasnije pomicali primjerice Zvonimir Majdak i Pero Kvesić.“

Dominantni malograđani

Sam Radaković pozvat će se, pak, na Janka Polića Kamova i njegovu priču „Sloboda“, koja je 30-ih godina prošloga stoljeća bila i zabranjena: „Kad bi netko danas tu priču objavio i stavio moj potpis, ili potpis nekoga od kolega, digla bi se velika prašina koliko je to žestoko, jako, provokativno; taj tip erotike, doduše, nije se mogao razvijati, kao što se ni Kamovljeva linija nije previše razvijala u hrvatskoj književnosti, ali put do današnjih dana ipak se nekako nastavio,“ objašnjava Radaković.


Erotici je, kao što je Ivanjek spomenuo, među ostalima put kroz književnost utirao i Pero Kvesić, koji je ponosan na jednu epizodu iz 70-ih kada su kolporteri Studentskoga lista na tadašnjem Trgu republike izvikivali naslov njegove priče „Veliki jebači“: „Mislim da je to prvi put da je ta riječ upotrjebljena u nekom naslovu - bilo je, doduše, još nekoliko naslova, pa su izvikivali „Bakarić, Hebrang i Stepinac po drugi put među Hrvatima; Veliki jebači!!“; prodalo se 2000 primjeraka.“

Danas domaća književnost oskudijeva u erotici jer postoji stanovito licemjerje i kod publike, smatra Radaković: „Kao što je publika nekada na boks mečevima tražila krv, a kad ona poteče onda svima bude mučno, tako je i tražila erotiku, spermu, no kada se pojavi sperma onda si odvratan,“ zaključio je Borivoj Radaković kritizirajući dominantan malograđanski mentalitet.


Autor: Vid Mesarić, Zagreb

Odgovorna urednica: Snježana Kobešćak


Preporuka uredništva