1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Erdoganova borba za političko preživljavanje

Nakon propasti koalicijskih pregovora, turski predsjednik Erdoğan raspisao je za studen nove izbore u Turskoj. Time on slijedi jasan politički cilj, smatra u Seda Serdar. No pitanje je hoće li mu ta taktika i uspjeti.

Turski predsjednik Recep Tayip Erdoğan je održao svoje obećanje. On oporbenoj Republikanskoj narodnoj stranci (CHP) nije dao priliku da sudjeluje u radu vlade. Tom odlukom on je postao prvi predsjednik u povijesti Turske, koji je drugoj po redu stranci po broju dobivenih glasova, oduzeo mogućnost ulaska u vladu. Njegovo obrazloženje baca svjetlo na njegovo poimanje politike u Turskoj.

S obzirom na to da su napori u formiranju vlade, koje je poduzela njegova Stranka pravde i napretka (AKP) bili bez uspjeha, Erdogan nije više vidio mogućnost za koaliciju. To još jednom pokazuje da predsjednik, (koji bi po Ustavu trebao djelovati nadstranački), nije spreman tolerirati vladu u kojoj ne bi sudjelovala njegova AKP. Sada Erdogan priželjkuje da se 1. studenog održe novi izbori. On je to priopćio i prije nego što je istekao službeni rok za formiranje nove vlade. Ovi izbori bude u Erdoganovoj stranci AKP nadu da bi se mogla ponoviti slavna 2002. kada su pobijedili na izborima, potiskujući sve protivnike pred sobom.

No, tadašnja Turska se itekako razlikuje od današnje. 2002. godine je zabranjena Kurdska radnička partija PKK ubila šest turskih časnika za sigurnost. Prošlog tjedna je u jednom danu ubijeno devet ljudi. Da ne spominjemo da se od sredine srpnja u terorističkim napadima gotovo svaki dan bilježe nove žrtve. 2002. godine je Turska pregovarala s Al Kaidom. Tada je samo mali broj ljudi gajio simpatije ili se priključivao toj terorističkoj organizaciji. Alarmirajuće je međutim što danas postoji veliki broj Turaka, koji se priključuju "Islamskoj državi". Taj fenomen se ne može promatrati odvojeno od trenutne turske politike.

Riskantna računica

AKP se nada da će najvažnija kurdska stranka u Turskoj - Demokratska narodna stranka (HDP), s obzirom na stalne napade PKK, biti kažnjena gubitkom glasova birača. No bez obzira na to je zamislivo i da birači pozovu na odgovornost aktualnu vladu za njenu nesposobnost da uspostavi mir i red. To posebno važi za jugoistok Turske.

Politička nestabilnost i teroristički napadi nisu samo još dublje polarizirali tursku javnost, nego su se odrazili i na tursku privredu, što bi se također moglo negativno odraziti na izbornu računicu Erdoganove AKP. Neke ankete pokazuju da AKP neće dobiti dovoljno glasova kako bi sama mogla formirati vladu. HDP bi mogla biti treća stranka po broju osvojenih glasova u parlamentu a Stranka nacionalističkog pokreta MHP bi mogla dogurati na četvrto mjesto po jačini. Opet druga ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da bi AKP ipak mogla biti najjača politička snaga i kao takva sama formirati vladu.

Zanimljivo je da uoči održavanja prijevremenih izbora u medijima kruže različiti rezultati ispitivanja javnog mnijenja. To pokazuje da određene snage već sada pokušavaju utjecati na birače.

Borba za glasove turske dijaspore

Voditeljica turske redakcije Deutsche Wellea Seda Serdar

Voditeljica turske redakcije Deutsche Wellea Seda Serdar

U međuvremenu AKP pokušava pridobiti izgubljene glasove birača, koji su otišli prokurdskoj Narodnoj demokratskoj stranci (HDP). Tako je jedan zastupnik AKP nedavno rekao da bi u turskom parlamentu trebali biti zastupljeni i predstavnici Turaka, koji žive izvan zemlje. Cilj je da se osigura da oni budu zastupljeni u parlamentu kao i da se čuju njihovi zahtjevi i brige. Tako se ne bi mijenjao broj od 550 zastupnika u parlamentu, ali bi 15 zastupničkih mjesta pripalo predstavnicima iz inozemstva. No jedna takva promjena po Ustavu nije moguća do početka izbora. I stručnjaci za ustavno pravo su tog mišljenja.

Pa ipak bi Erdogan mogao pokušati da u izbornu kampanju jače poveže dijasporu, odnosno Turke, koji žive u inozemstvu. Time u prvi plan dolazi Njemačka, jer bitan broj glasova upravo daju njemački Turci. S druge strane, posjet predsjedavajućeg HDP-a Selahattina Demirtasa Stockholmu pokazuje da on radi na tomu da dobije kurdske glasove. Čini se da se ovaj put izborno bojište neće ograničiti samo na Tursku. Konačno ovi izbori će biti i borba za političko preživljavanje, prije svega Erdoganovo.