1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Erdogan ovisi o - Kurdima?

U Turskoj se 7.6. održavaju parlamentarni izbori i Erdoganovoj stranci AKP neće biti lako. Jer, sada ima uvjerljivu većinu, ali ona će na ovim izborima ovisiti o rezultatima oporbene, prokurdske stranke HDP.

U Turskoj na parlamentarnim izborima za stranke važi izborni prag od deset posto. Zato manje stranke često nastupaju kao "nezavisni" kandidati. Ali ove godine je drugačije i prokurdska Demokratska stranka naroda (HDP) na izborima ove nedjelje 7.6. otvoreno nastupa kao politička stranka. "Bit će uzbudljivo, jer ako HDP prijeđe prag od 10 posto, potpuno će se promijeniti odnos zastupničkih mjesta u parlamentu", kaže Behlil Ozkan, profesor politologije na istambulskom sveučilištu Marama.

Na kocki je krhko primirje koje je 2012. dogovoreno između zabranjene Radničke stranke Kurdistana (PKK) i Turske. Sukob je do sada odnio živote 40.000 ljudi i nitko ne želi povratak neprijateljstava. HDP se neslužbeno smatra političkim ogrankom PKK-a, koji se nalazi na popisu terorističkih skupina u Turskoj, EU-u i SAD-u.

Pomaže ratu - ili miru?

Zamjenik turskog premijera Jalcin Akdogan izjavio je da bi ulazak HDP-a u parlament značio rizik za ionako krhki mir. "Ako AKP izgubi glasove jer je HDP prešao izborni prag, to neće doprinijeti konačnom rješenju sukoba", rekao je Akdogan u televizijskom obraćanju.

Recep Tayyip Erdogan

Recep Tayyip Erdogan

HDP uživa veliku podršku u jugoistočnoj Turskoj gdje i živi veliki broj Kurda. Rukovodstvo PKK-a se doduše odreklo nasilja, ali odbija položiti oružje dok vlada ne donese obećane reforme za manjine.

Bivši profesor prava i kandidat HDP-a Mithat Sancar nedavno je izjavio da bi potencijalni ulazak njegove stranke u parlament značio mogućnost za rješavanje tursko-kurdskog sukoba u parlamentu. To je jedini način da se kurdski nacionalisti uvjere da se sukob s Turskom mora riješiti politički. Vojno, nasilno rješenje ne dolazi u obzir. "Moramo ući u parlament kako bi se spriječilo izbijanje nasilja", kaže Sancar. "Osnova naše stranke su simpatizeri PKK-a. To je sociološka činjenica, a ne naš politički izbor."

Kao protutežu HDP-u, vladajući AKP je zato na jugoistoku zemlje istakao kandidate koji imaju snažnu vezu s kurdskim nacionalnim pokretom. Nakon što je prokurdska stranka 2009. godine sudski zabranjena, Orhanu Mirogluu je bila zabranjena politička aktivnost. Sad je čak kandidat AKP-a u pokrajini Mardin na jugoistoku Turske. Napetost je velika i postoji mogućnost da ponovo dođe do nasilja, tvrdi Miroglu.

Erdogan želi još više moći

Ali na predstojećim izborima važnu ulogu igraju i ciljevi turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. On je 2014. godine apsolutnom većinom izabran za predsjednika, rekavši potom kako želi biti snažan "izvršni" predsjednik. Sadašnji ustav daje mu samo ograničen prostor za djelovanje i zato pokušava promijeniti ustav kako bi proširio svoju moć.

Ali AKP bi trebao osvojiti najmanje 400 od 550 mjesta u parlamentu kako bi samostalno mogao promijeniti ustav. Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, jedva da to može ostvariti. AKP bi mogao osvojiti 40,5 do 42 posto glasova, što je daleko manje nego što bi bilo potrebno da bi predsjednik ispunio svoje želje.

Ako HDP uđe u parlament, to će oslabiti poziciju AKP-a i potpuno onemogućiti Erdoganove planove. Njegovi saveznici vjerojatno više ne bi bili u stanju niti da spriječe parlamentarnu istragu o korupciji među osobama bliskim Erdoganu. "Ako AKP bude imao manje od 276 zastupnika, morat će stvoriti koaliciju. A tada će optužbe za korupciju biti proslijeđene Ustavnom sudu", kaže Behlil Ozkan. Obzirom da su se tri oporbene stranke već založile za istragu ovih optužbi, to bi značilo velike probleme za Erdogana i njegovu stranku.

Ovaj članak je nastao uz logističku podršku Platforme za nezavisno novinarstvo ( P24 ) http://platform24.org/en/about-us, iz Istanbula koja se zalaže za neovisno izvještavanje u Turskoj.