1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Erdogan želi pooštriti kontrolu interneta

Turski premijer Recep Tayip Erdogan po svemu sudeći namjerava pooštriti kontrolu interneta u Turskoj i blokirati one stranice koje mu ne odgovaraju. Na ulicama i u Parlamentu raste protivljenje.

Nakon masovnih prosvjeda održanih u subotu (11.1) u Ankari, do nereda je došlo i u Parlamentu. Za vrijeme sjednice parlamentarne komisije za pravosuđe došlo je do tuče, a svjedoci navode da su letjeli papiri, boce i tablet računari.

Razlog sukobima je nacrt zakona koji predviđa veću kontrolu izvršne vlasti nad sudskim sustavom. Nakon što je Erdogan, kao posljedicu korupcijskog skandala koji je izbio sredinom prosinca smijenio nekoliko policijskih službenika, sada je na red došlo i pravosuđe. Novi prijedlog zakona bi vladi omogućio veći utjecaj na imenovanje sudaca i državnih tužitelja. Osim toga je riječ i o planovima pojačane kontrole interneta.

Zaštita ili cenzura?

Tursko ministarstvo za obitelj i socijalna pitanja je predložilo nacrt zakona koji vlastima između ostalog dozvoljava blokiranje određene internet stranice. Nacrtom zakona je također predviđeno da vlada može pohranjivati informacije o stranicama koje posjećuju internet korisnici i te podatke čuvati do dvije godine.“Do sada je bio ograničeni broj sadržaja koji su označavani kao ilegalni. Takve stranice bi u Turskoj mogle biti blokirane”, kaže Yaman Akdeniz, pravnik sa Bilgi sveučilišta u Istanbulu. “U te stranice se ubrajaju npr. stranice s dječijom pornografijom, igrama na sreću, podsticajima na samoubojstvo ili prostituciju”, kaže Akdeniz.

On dodaje da vlada sada pokušava blokirati i područja kao što su povreda osobnih prava ili zadiranje u privatnost. On se boji da bi na osnovu novog zakona mogli biti blokirani nepoželjni video snimci o parlamentarcima Erdoganove stranke (AKP). “Ako osobe, koje su na snimci ne daju odobrenje za objavljivanje te snimke, onda bi se objavljivanje moglo argumentirati povredom osobnih prava”, kaže Akdeniz.

Stroge kontrole još od 2007. godine

Već sada u Turskoj postoje stroge kontrole interneta. 2007. godine je na razdoblje od 18 mjeseci bila blokirana kompletna ponuda YouTubea. 2012. godine je Europski sud za ljudska prava priopćio da je Zakon suprotan članku 10 Europske konvencije o ljudskim pravima koja jamče slobodu govora. Procjenjuje se da je u Turskoj trenutno blokirano oko 40.000 internet stranica.

Istanbul

Prosvjedi protiv vlade u siječnju ove godine

Google je prošlog mjeseca objavio podatke koji pokazuju da je Turska, u usporedbi sa svim zemljama u svijetu, kod ove kompanije podnijela najviše zahtjeva za brisanje određenih sadržaja. U prvoj polovini 2013. godine je Turska zamolila Google da izbriše 12.162 članaka, što je deset puta više u odnosu na drugu polovicu 2012. godine. „Argumentiranje vlade da je povećanje zahtjeva za brisanje članaka sa Google-a zaštita djece od neprimjerenih sadržaja - je samo izgovor“, tvrde internet aktivisti kao što je Ahmet Sabanci. On kaže da vlada još od izbijanja prosvjeda u Gezi parku pokušava ograničiti slobodu govora i da je to povećano nakon izbijanja korupcijskog skandala. Sabanci kaže da je turska vlada kontrolirala tradicionalne medije i da sada pokušava kontrolirati socijalne mreže i blogove.

Mogućnost novih napada

Planiranim zakonom bi vlada mogla blokirati određene URL-ove umjesto cijele stranice. „Ona može ciljano blokirati Facebook profil ili korisnika na Twitteru“, kaže Sabanci. Na osnovu toga će cenzura biti dosta lakša. Erdogan je socijalne mreže nazvao „prijetnjom za društvo“. Internet provajderima je za dalji rad obavezno članstvo u savezu koji kontrolira država. „Oni su također obavezni blokirati alternativne pristupe blokiranim stranicama“, kaže Akdeniz.

Demonstracije u Istanbulu u prosincu prošle godine nakon izbijanja korupcijskog skandala

Demonstracije u Istanbulu u prosincu prošle godine nakon izbijanja korupcijskog skandala

Situacija kao u Kini?

Kritičari strahuju da bi se cenzura u Turskoj mogla razviti kao u Kini. Glasnogovornik vladajuće Radničke stranke (AKP) je odbacio takvu usporedbu navodeći kako “Turska nije Kina”. On je dodao da je moguće usvajanje “nekih zakona koji se odnose na socijalne mreže i online medije”. Prema navodima američke nevladine organizacije “Commitee to Protect Journalists (CPJ)”, Turska se i dalje oštro odnosi prema predstavnicima medija u zemlji. U Turskoj je 2013. godine uhićeno 40 novinara. “U usporedbi s ostalim zemljama, Turska je zemlja u kojoj je najviše novinara u zatvoru”, kaže Geoffrey King iz CPJ. Usporedbe radi: u Kini je 2013. godine uhićeno 32 novinara.

Kada je riječ o novim planovima o cenzuri, turska vlada se osim prosvjeda zemlji želi suočiti i s mogućim pravnim posljedicama u Europi. Naime, internet aktivist Ahmet Sabanci je najavio da će se, u slučaju usvajanja novog zakona, žaliti Europskom sudu za ljudska prava.