1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Erdogan želi moćniju tajnu službu

Turska vlada je parlamentu predložila zakon čiji je cilj jačanje ovlasti tajne službe te smanjivanje njezine ovisnosti o sudstvu. Kritičari strahuju od stvaranja policijske države.

Nakon uvjerljive pobjede na lokalnim izborima, održanima 30. ožujka, turska vlada pokrenula je važnu unutarnjopolitičku temu: reformiranje uloge turske tajne službe (MIT). Još sredinom veljače vlada je parlamentu predstavila nacrt odgovarajućeg zakona. Kritičari smatraju da je cilj predložene reforme jačanje tajne službe i postizanje njezine neovisnosti o sudstvu, što bi moglo ugroziti načelo podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Prema pisanju novina "Hürriyet", predsjednik Turske Abdulah Gül već je vladi naredio da se zakon revidira. Vladajuaća Stranka pravde i razvoja (AKP) najavljuje da bi parlament mogao usvojiti zakon krajem lipnja.

Turska vlada je od 17. prosinca prošle godine upletena u težak skandal s korupcijom. Proteklih tjedana je i premijer Recep Tayyip Erdogan sve više bio na meti kritika. "Nacrt zakona predstavlja još jedan pokušaj vlade da se obrani od optužaba za korupciju", kaže Engin Altay, zastupnik najveće oporbene stranke CHP. Stranka nacionalističkog pokreta (MHP) nacrt zakona opisuje kao "skandal" i ide toliko daleko da AKP optužuje da Tursku nastoji transformirati u "Mukhabarat-državu" po arapskom uzoru. Dakle, državu u kojoj o svemu odlučuje samo vladin sigurnosni aparat.

I Demokratska stranka naroda (HDP), koja se smatra bliskom Kurdima, oštro i ironično kritizira nacrt. "S obzirom da već znamo da je premijer preuzeo dužnost gradonačelnika, ministra pravosuđa i glavnog državnog odvjetnika, razumljivo je da želi biti i šef tajne službe. Zakon će sigurno tako izgledati", kaže predsjednik HDP-a Ertugrul Kürkcü u intervjuu za "Hürriyet".

Nacrt zakona je "zabrinjavajući"

Nacrt zakona u svom sadašnjem obliku trebao bi turskoj tajnoj službi osigurati manju ovisnost od sudstva, ocjenjuje za Deutsche Welle stručnjak za Ustavno pravo Lami Bertan Tokuzlu. "Ukoliko jedna tužba bude usmjerena protiv tajne službe, najprije će ta služba morati biti konzultirana. Ako ona ustanovi da tužba zadire u njezino područje odgovornosti, onda ona neće biti kazneno gonjena. Na taj način se rad tajne službe pred sudom neće moći dovoditi u pitanje i to je vrlo zabrinjavajuće", smatra Tokuzlu.

Druga kritična točka predloženog zakona je pristup dokumentima i informacijama. Tokuzlu objašnjava da prijedlog zakona tajnoj službi omogućava pristup privatnim podacima građana i informacijama banaka. To je protivno turskom Ustavu. "Naravno da je nužno da tajna služba ima pristup određenim informacijama ako se radi o sigurnosti. Ali prema Europskom sudu za ljudska prava, zakon mora sadržavati i odredbe koje suzbijaju zloupotrebu podataka. Ali njih u ovom slučaju nema. Tajna služba na taj način dobiva neograničenu moć", naglašava Tokuzlu. Policija i tajna služba do sada su za prikupljanje privatnih podataka morale imati dozvolu Državnog odvjetništva. "Prema izvještajima turskih medija, tajna služba je i do sada takve informacije prikupljala bez dozvole, ali to je bilo ilegalno. Sada će imati zakonsku osnovu za takav rad. To je neprihvatljivo", kaže Tokuzlu.

"Tajne službe ne mogu biti iznad zakona"

Zabrinut je i Ümit Özdag, profesor političkih znanosti koji je godinama predavao na turskoj Ratnoj školi, Policijskoj akademiji i Akademiji za nacionalnu sigurnost, na kojoj se školuju tajni agenti. "Iza novog zakona stoji pokušaj da se tajna služba stavi izvan sudskog nadzora. Taj zakon je još jedan pokušaj vlade da jače kontrolira zakonodavstvo i sudstvo", kaže za DW Ümit Özdag. On ističe da u demokratskim sustavima, u koje se ubraja i Turska, tajne službe nisu iznad zakona.

Također je zabrinut i zbog odnosa medija i tajne službe. Prema prvom nacrtu zakona novinarima je prijetila zatvorska kazna i do dvanaest godina za objavljivanje tajnih dokumenata tajnih službi. U tekstu novog nacrta zakona ta je kazna smanjena na devet godina. "Ne samo novinari, već i vlasnici privatnih medija mogli bi prema novom zakonu biti izvedeni pred sud. To jasno pokazuje u kojoj mjeri bi medijska sloboda mogla biti dovedena u pitanje", dodaje Ümit Özdag.

Transformiranje sigurnosnog sustava

Turska vlada trenutno nema povjerenja u policiju i sudstvo, kaže politolog Ismet Akca. "Prije nego što je AKP došao na vlast, vojska je bila glavni autoritet. Ova vlast se stalno borila protiv takve prakse. Zajedno sa svojim starim saveznikom Fethullahom Gülenom, sudstvo i policija su postali glavni autoritet. Međutim, ispostavilo se da su Gülenovi pristaše u policiji i sudstvu sve moćniji i da su se počeli okretati protiv Erdogana", objašnjava Akca. Sada Erdogan formira jednu novu tursku državu u kojoj bi tajna služba trebala imati središnju ulogu. "To je premještanje moći u okviru državnog aparata, preko koje si premijer želi osigurati veću kontrolu i to je glavna ideja ovog nacrta zakona", kaže Akca. Ako poraste moć tajne službe, istovremeno će veću moć imati i premijer, jer će mu tajna služba biti direktno podređena, kaže politolog Ismet Akca.

AKP-ova vlada restrukturira turski sigurnosni sustav uz pomoć antidemokratskih mjera koje za cilj imaju i jačanje vladajuće stranke, naglašava i Ümit Özdag. "U Turskoj je sudstvo uvijek imalo mogućnost kontrole provedbe odluka. Ali od prije tri mjeseca može se reći da u Turskoj nešto što se zove pravna država više ne postoji. Naprotiv: stvoren je duh države koja nadzire", kaže Ümit Özdag.

Preporuka uredništva